Kvota za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori: koliko mjesta ima, ko u njih ne ulazi i šta ostaje na poslodavcu

Kada poslodavac u Crnoj Gori prvi put računa koliko stranih radnika može da angažuje, obično počne od pogrešnog broja. Godišnja kvota jeste gornja granica, ali veliki dio dozvola koje se izdaju uopšte ne troši kvotu — i upravo ta razlika odlučuje da li vaš plan mobilizacije stoji ili ne.

Ovaj tekst daje brojeve i pravni osnov, sa stanjem na dan 2. septembra 2026. Izvori: Zakon o strancima („Sl. list CG" br. 12/18, 3/19, 86/22, 77/24, 3/26 i 33/26; posljednja izmjena objavljena 10.03.2026, na snazi od 18.03.2026), odluka Vlade o godišnjem broju dozvola i podaci MUP-a i Zavoda za zapošljavanje.

Osnovno pravilo: dozvola, a ne državljanstvo

Član 66 stav 1 kaže da stranac u Crnoj Gori može da radi na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako zakonom nije drukčije propisano. Nema trećeg osnova.

To znači da pitanje „iz koje države dolazi radnik" nije prvo pitanje. Prvo pitanje je po kojem osnovu radi. Državljanstvo utječe na ulazak, na ovjeru isprava i ponekad na socijalno osiguranje — ali samo ovlašćenje za rad dolazi iz člana 66.

🔴 Odatle i najskuplja zabluda u ovoj oblasti: bezvizni režim ne daje pravo na rad. Član 34 dozvoljava boravak do 90 dana u periodu od 180 dana, računajući od dana prvog ulaska — to je režim boravka, ne rada. Radnik koji je ušao bez vize i počeo da radi bez dozvole nije „u prelaznom periodu"; on radi bez osnova, a odgovornost je na poslodavcu.

Šta ulazi u kvotu, a šta ne

Podaci MUP-a i Zavoda za zapošljavanje za 2025. godinu pokazuju strukturu jasnije od bilo kojeg objašnjenja: u Crnoj Gori je radilo 40.567 stranaca iz 107 država.

Skoro svaka treća dozvola izdata je izvan kvote. Za grupe koje planiraju dolazak preko sopstvenog društva to je najvažniji red u tabeli: pozicija izvršnog direktora ima svoj osnov i ne oduzima mjesto iz kvote namijenjene radnoj snazi.

Godišnji broj dozvola za 2026. utvrđen je odlukom Vlade od 18. decembra 2025 i iznosi 28.988, raspoređeno kao 21.668 za zapošljavanje, 2.320 za sezonsko zapošljavanje i 5.000 kao rezerva. Do 1. juna 2026 izdato je 14.778 dozvola.

Tri osnova, a ne jedan

Prije nego što se uopšte dođe do kvote, dosje mora da odgovori na drugo pitanje: koji je osnov. Zakon ih poznaje tri, i samo jedan od njih troši kvotu.

Prvi — dozvola za privremeni boravak i rad. Prema članu 40 stav 3, rad stranca u ovom smislu obuhvata zapošljavanje, sezonsko zapošljavanje i rad upućenog radnika. To je standardni put i to je onaj koji ulazi u godišnji broj dozvola.

Drugi — potvrda o prijavi rada. Član 85 dopušta boravak i rad do 90 dana u periodu od jedne godine za taksativno nabrojane kategorije. Za privredu su najvažnije dvije: tačka 2 — osnivači, članovi organa upravljanja i rukovođenja i izvršni organi privrednog društva, kao i revizori koje je to društvo angažovalo; i tačka 6 — lica koja pružaju usluge za koje se traži visoko obrazovanje ili posebno specijalističko znanje i iskustvo, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa državne uprave. Tu su i predavači na stručnim skupovima (tačka 4), dopisnici stranih medija (tačka 8) i umjetnici (tačka 9).

Treći — bez ijednog od ta dva. Član 67 stav 1 nabraja osam situacija u kojima stranac radi bez dozvole i bez potvrde: dozvola za privremeni boravak radi spajanja porodice sa crnogorskim državljaninom ili sa strancem sa stalnim boravkom, boravak radi studiranja, boravak iz humanitarnih razloga, boravak za lice bez državljanstva, potvrda o prijavi boravka iz člana 152, boravak državljanina treće države koji ima stalni boravak u drugoj državi članici EU, spajanje porodice sa imaocem EU plave karte, te priznat status izbjeglice ili odobrena dodatna, odnosno privremena zaštita.

Posljednja stavka je razlog zbog kojeg se dosjei ukrajinskih radnika vode drukčije od ostalih — o tome smo pisali odvojeno.

⚠️ Praktična posljedica: 90 dana iz člana 85 nije isto što i 90 dana iz člana 34. Prvi je radni osnov u periodu od godine dana, drugi je puki boravak u periodu od 180 dana. Miješanje ta dva roka je najčešća greška u planiranju kratkih angažmana.

Gdje se radi i u čemu

Koncentracija je izražena i geografski i sektorski: Podgorica 13.568 radnika (33,45%) i Budva 10.318 (25,43%). Po djelatnostima prednjače građevinarstvo (6.920) i smještaj i ishrana (6.805).

Za poslodavca to nije statistika nego raspored konkurencije za ista mjesta: sezonski pritisak na primorju i kvota se poklapaju u istim mjesecima, pa dosje predat u maju ne stoji jednako dobro kao isti taj dosje predat u januaru.

Odakle radnici zaista dolaze

Struktura po državljanstvu objašnjava zašto se dosjei toliko razlikuju. Podaci za 2025:

Tri stvari se vide odmah. Prvo, prvih sedam država nose oko dvije trećine ukupnog broja. Drugo, prisustvo Njemačke, Italije i Velike Britanije u tabeli nije radna snaga u užem smislu — te brojke uglavnom prate osnivače i izvršne organe, dakle osnov iz člana 85 stav 1 tačka 2 ili direktorsku dozvolu, a ne kvotu. Treće, dugi rep od preko stotinu država znači da se pitanje ovjere isprava i socijalnog osiguranja ne može riješiti jednim šablonom.

Put preko agencije iz inostranstva danas nije otvoren

Ovo je tačka na kojoj planovi najčešće padnu, jer u EU konstrukcija funkcioniše.

Član 68 stav 3 tačka 3 i članovi 75, 75a, 75b, 75v i 75g Zakona o strancima primjenjivaće se, saglasno članu 221b, tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ustupanje radnika preko agencije registrovane u inostranstvu, dakle, nije kanal koji u Crnoj Gori danas postoji.

Za sezonsko zapošljavanje postoji i posebno prelazno pravilo. Član 221b stav 2 propisuje da se do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju na podnošenje zahtjeva i uručenje dozvole za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja primjenjuje član 79, pri čemu je stranac dužan da podnese dokaze o opravdanosti zahtjeva iz člana 69. Za 2.320 sezonskih mjesta iz ovogodišnje odluke to je važan detalj: postupak još ne ide po novom, nego po prelaznom režimu.

Slično važi i za Plavu kartu EU: prekršajne odredbe iz člana 210 stav 1 tačke 12–14 odložene su članom 221 do pristupanja. Plan koji se oslanja na bilo koji od ta dva instrumenta oslanja se na odredbu koja stoji u tekstu, ali se ne primjenjuje.

Šta poslodavac duguje dok radnik radi

Dozvola nije kraj postupka nego početak režima. Član 66 nosi obaveze koje traju cijelo vrijeme angažmana:

Dvije zamke se ponavljaju. Prva: „ista firma, drugo gradilište" — ako je dozvola izdata za posao A, prebacivanje na posao B je izvan okvira i onda kada je poslodavac isti. Druga: kopija u kancelariji nije kopija na mjestu rada.

Rokovi koji se najčešće probiju

Član 210 ne kažnjava samo rad bez osnova. Najveći dio njegove liste odnosi se na rokove i evidenciju — dakle na radnje koje se dogode nakon što je dozvola već izdata i kada se dosje smatra „gotovim". Zato ih vrijedi pročitati kao kalendar, a ne kao kazneni katalog.

Rok od 24 časa je onaj koji u praksi najčešće padne. On ne teče od dolaska radnika ni od potpisa ugovora, nego od izdavanja dozvole — a tada je radnik često još u matičnoj državi. Ako se ugovor i prijava na osiguranje ne obave u tom roku, prekršaj je nastao iako niko nije radio nijedan dan.

Dvije odredbe se odnose i na strukturu firme, ne samo na pojedinačni dosje. Član 70 stav 4 vezuje se za tačku 8a: prekršaj čini poslodavac koji ima manje od tri zaposlena sa ugovorima o radu na nepuno radno vrijeme, od kojih nijedan nije crnogorski državljanin. A član 66 stav 7 — zabrana korišćenja rada stranca koji nezakonito boravi — vrijedi za sve radnike, bez obzira na osnov po kojem su angažovani; to je jedina obaveza iz ovog pregleda koja se ne može „prebaciti" ni na jedan poseban režim.

Kazne, i jedan broj koji ne postoji

Prekršajne kazne su u članu 210: pravno lice 1.000–10.000 €, odgovorno lice 300–2.000 €, preduzetnik 300–6.000 €, uz mogućnost zabrane obavljanja djelatnosti do šest mjeseci (stav 4).

🔴 U članu 210 nema množioca po radniku. Tvrdnja da se raspon množi brojem nezakonito angažovanih radnika kruži i u ponudama posrednika, ali nema oslonac u tekstu propisa. Kazna se odmjerava u rasponu prema vrsti subjekta.

Šta je najavljeno, a još nije na snazi

Jedna izmjena se u ponudama posrednika već navodi kao da važi, pa je vrijedi razdvojiti od važećeg teksta.

U julu 2026. najavljen je sistem u kojem bi jedinstvenu dozvolu i dalje izdavao MUP, ali tek uz prethodnu saglasnost Zavoda za zapošljavanje — bez pozitivnog mišljenja Zavoda dozvola se ne bi izdavala. Uz to se najavljuje uvezivanje evidencija: Fond zdravstva bi davao podatke o osiguranju radnika i o tome da li poslodavac zaista posluje, a Inspekcija rada podatke o ranije utvrđenim nepravilnostima. Unija poslodavaca javno je upozorila da saglasnost Zavoda ne smije postati nova prepreka.

🔴 Na dan 2. septembra 2026. to nije važeće pravo. Riječ je o najavi i nacrtu: nema broja „Službenog lista", nema datuma početka primjene, a član 69 u važećem tekstu i dalje ne propisuje test tržišta rada kao uslov. Ko danas planira po najavljenom režimu, planira po propisu koji ne postoji — jednako pogrešno kao i planiranje po ukinutom.

Praktičan zaključak za dosjee koji se protežu u 2027: ugovore i rokove mobilizacije treba pisati tako da podnesu oba ishoda. To znači da se ne ugovara fiksni datum početka rada vezan isključivo za današnji postupak, i da se predviđa rezerva za slučaj da se između podnošenja i izdavanja dozvole umetne još jedan korak. Isto važi i za tursku grupu, kod koje se 1. novembra 2026. mijenja ulazni režim — dva različita kalendara koja se lako pomiješaju, jer se oba tiču istog radnika.

Kako ovo izgleda po državama

Struktura dosjea se mijenja prema tome odakle radnik dolazi — zbog ulaska, ovjere isprava i socijalnog osiguranja. Za najveće grupe obradili smo dosje odvojeno:

Iz regiona: Srbija · Bosna i Hercegovina · Albanija · Kosovo · Sjeverna Makedonija · Hrvatska. Šire: Turska · Rusija · Ukrajina · Bjelorusija.

Širi okvir propisa dali smo u tekstu o propisima za zapošljavanje stranaca.

Prije nego što planirate brojke

Redoslijed pitanja u dosjeu je uvijek isti: (1) po kojem osnovu radnik radi — kvota, direktor ili poseban osnov; (2) da li mu ulazni dokument pokriva period do početka rada; (3) kako se ovjeravaju isprave iz njegove države; (4) da li postoji sporazum o socijalnom osiguranju, i ako se to ne može potvrditi — da se ne pretpostavlja.

Ako planirate mobilizaciju tima, pošaljite nam strukturu angažmana prije nego što potpišete ugovore: iz nje se vidi da li dosje uopšte troši kvotu. Pregled usluga stoji na stranici usluga, a predmet se otvara preko kontakta.

RoNa Legal je registrovani posrednik u zapošljavanju (djelatnost 78.10) i pravni savjetnik; ne vršimo ustupanje niti iznajmljivanje radne snage. Postupak koordiniramo sa licenciranim agencijama, uz saradnju sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore kada je zastupanje potrebno.