Bosna i Hercegovina je u 2025. godini bila šesti izvor radne snage u Crnoj Gori sa 1.902 izdata dokumenta za rad. Ukupno je te godine 40.567 stranaca iz 107 država dobilo dokument, najviše u građevinarstvu (6.920) i u smještaju i ugostiteljstvu (6.805). Koncentracija je izražena: 33,45% dozvola u Podgorici, 25,43% u Budvi. Do 1. juna 2026. izdato je 14.778 dozvola.
Tekst je pisan poslodavcu — izvođaču, hotelijeru, podizvođaču, vlasniku društva registrovanog u Crnoj Gori — a ne kandidatu za posao. Ispod je koji dokument čini osnov rada, koji kanal je danas stvarno otvoren, šta ostaje na poslodavcu poslije izdavanja dozvole i gdje se u dosijeu za BiH nalaze dvije stavke koje traže poseban oprez.
Blizina i zajednički jezik nijesu pravni osnov
Radnik iz BiH ulazi u Crnu Goru bez vize, razumije se bez prevodioca i često dolazi sopstvenim prevozom. Zbog toga se ovdje, kao i kod srpskih ekipa, najčešće pravi ista greška: pretpostavka da je „lako doći" isto što i „smije da radi".
Ulazak uređuje Uredba o viznom režimu („Sl. list CG", br. 33/19, 67/20, 8/23, 56/23, 127/24, 13/25, 119/25, 126/25, 154/25, 53/26, 61/26 i 108/26; posljednja izmjena od 23. jula 2026). Konsolidovani tekst čitan je 2. septembra 2026. i BiH se u njemu pojavljuje na dva mjesta:
| Osnov ulaska | Dokument | Dužina boravka |
|---|---|---|
| Član 1 | važeća putna isprava (pasoš) | do 90 dana |
| Član 2 | važeća lična karta nadležnog organa BiH | do 30 dana |
Oba člana daju dane boravka — ni jedan ne daje pravo na rad.
Osnov rada je u Zakonu o strancima („Sl. list CG", br. 012/18, 003/19, 086/22, 077/24, 003/26 i 033/26). Član 66 stav 1: stranac može da radi na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Lična karta nije nijedno od to dvoje, a član 66 stav 7 izričito zabranjuje poslodavcu da zapošljava ili koristi rad stranca koji nezakonito boravi u Crnoj Gori.
Član 34 postavlja tavanicu boravka: najviše 90 dana u periodu od 180 dana, računajući od dana prvog ulaska. Tavanicu potvrđuju i dvije odredbe koje djeluju na samoj granici — član 8 stav 1 tačka 6 (ulazak se odbija onome ko je iskoristio 90 dana u 180) i član 17 (ista tavanica kod vize, uz pravilo da izdata viza ne garantuje ulazak). Za ekipe koje rotiraju svakih mjesec dana to znači da brojač ne počinje iznova svakim ulaskom.
Koji dokument: jedinstvena dozvola ili potvrda o prijavi rada
U Crnoj Gori ne postoji poseban Zakon o zapošljavanju stranaca: raniji propisi (22/08 i 32/11) stavljeni su van snage članom 144 Zakona o strancima iz 2014. Sve se rješava unutar Zakona o strancima — pretraga po starom nazivu vodi na zastarjele izvore.
Jedinstvena dozvola (dozvola za privremeni boravak i rad) nosi boravak i rad u jednom dokumentu i standardni je put za angažovanje u okviru godišnje kvote.
Potvrda o prijavi rada uređena je članom 85: rad i boravak do 90 dana u periodu od jedne godine, isključivo u okviru zatvorene liste od 18 kategorija. Za vlasničku i upravljačku strukturu relevantna je tačka 2 (osnivači, članovi organa upravljanja i rukovođenja, izvršni organi društva, revizori koje je društvo angažovalo); u praksi se često koristi i tačka 13 (isporuka, montaža ili servis mašina i opreme — do 30 dana neprekidno, odnosno tri mjeseca godišnje sa prekidima) te tačka 6 (usluge koje traže visoko obrazovanje ili posebno specijalističko znanje, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa). Stav 2 traži ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla prije dolaska stranca, a stav 3 da se prijava podnese prije početka rada.
Montaža opreme koja traje tri sedmice i stalno radno mjesto u hotelskoj kuhinji nijesu isti pravni slučaj, iako se oba u razgovoru zovu „rad stranca".
Kanal: kvota i dozvola po osnovu direktora
Kvotu utvrđuje Vlada najkasnije do 30. novembra tekuće za narednu godinu (član 76), na predlog organa nadležnog za poslove rada, uz mišljenja Zavoda za zapošljavanje, resornih organa i Socijalnog savjeta (član 77).
Kvota za 2026. iznosi 28.988 dozvola — 5.000 rezerve + 21.668 + 2.320 (Vlada, 18. decembra 2025). Okvir je dopunjen Zakonom o izmjeni Zakona o strancima („Sl. list CG", br. 33/2026, objavljen 10. marta 2026, na snazi od 18. marta 2026).
| Kanal | Obim u 2025. | Tipična upotreba |
|---|---|---|
| Zapošljavanje u okviru kvote | 27.689 | gradilište, hotel, kuhinja |
| Dozvola po osnovu direktora | 11.826 | rukovodilac društva registrovanog u Crnoj Gori |
| Ostali osnovi | 1.052 | posebni i kvalifikovani slučajevi |
Više od četvrtine svih dokumenata izdato je po osnovu direktora. Vlasnik iz BiH koji otvara d.o.o. u Crnoj Gori svoj status po pravilu rješava tim putem, dok ekipa ide kroz kvotu — dva odvojena predmeta koja se, kada se spoje u jedan dosije, redovno usporavaju.
Kvota je kalendarsko ograničenje, ne neograničen bazen: popunjena stavka na početku sezone pomjera planirani početak radova za sljedeći mjesec.
Za poslodavce iz BiH ovo ima i jednu specifičnu posljedicu. Zbog blizine i niskih troškova dolaska, ekipe se često ugovaraju kasno — nekoliko sedmica prije početka radova — jer se pretpostavlja da „ljudi mogu doći kad zatreba". Dolazak zaista može biti brz, ali osnov rada nije stvar logistike nego roka postupka i raspoloživosti kvote. Redoslijed koji u praksi izdrži jeste obrnut od uobičajenog: prvo se provjeri stanje kvote i pokrene predmet, pa tek onda ugovara dinamika radova sa naručiocem.
Put preko agencije iz inostranstva danas nije otvoren
Član 68 stav 3 tačka 3 i članovi 75, 75a, 75b, 75v i 75g Zakona o strancima primjenjivaće se, saglasno članu 221b, od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Dovođenje radnika preko agencije registrovane u inostranstvu, dakle, nije kanal koji danas postoji. Ako vam se nudi kao rješenje, tražite broj člana kao pravni osnov.
Isto važi za Plavu kartu EU: prekršajne odredbe iz člana 210 stav 1 tačke 12–14 odložene su članom 221 do pristupanja.
Dvije stavke u kojima se dosije za BiH razlikuje
| Stavka | Nalaz | Izvor / datum provjere |
|---|---|---|
| Legalizacija isprava | BiH je ugovornica Haške konvencije iz 1961 sukcesijom od 06.03.1992; Crna Gora od 03.06.2006. Apostille je dovoljan, konzularna legalizacija se ne traži | statusna tabela HCCH, provjereno 02.09.2026 |
| Socijalno osiguranje | Sporazum o socijalnom osiguranju između BiH i Crne Gore, sa administrativnim sporazumom, potpisan je 19. marta 2025 | saopštenje Ministarstva civilnih poslova BiH; regionalni mediji |
| Ulazak | Član 1: 90 dana sa pasošem · Član 2: 30 dana sa ličnom kartom | konsolidovana Uredba o viznom režimu 108/26 |
🔴 Ovdje je najvažnija razlika u odnosu na druge dosijee u regionu, i tražimo da se pročita pažljivo: potpisivanje nije isto što i stupanje na snagu. Sporazum sa BiH potpisan je u martu 2025, ali datum stupanja na snagu i početka primjene nijesmo mogli potvrditi iz primarnog izvora — lista sporazuma na sajtu Fonda PIO Crne Gore učitava se dinamički i u pretrazi 2. septembra 2026. nije vratila dokument, a broj službenog glasila u kojem bi zakon o potvrđivanju bio objavljen nijesmo mogli nezavisno provjeriti. Isto tako nijesmo potvrdili da li se i u kojem obimu do početka primjene primjenjuje neki raniji aranžman.
Praktična posljedica: ako planirate upućivanje radnika (detašman) iz firme u BiH i računate na to da doprinosi ostaju tamo, nemojte to pretpostaviti. Prije angažovanja pribavite pisanu potvrdu Fonda PIO o tome koji obrasci i koji pravni osnov važe za vaš konkretan slučaj i period. Razlika između „sporazum je potpisan" i „sporazum se primjenjuje na moj slučaj" u ovom trenutku nosi cijeli rizik doprinosa.
Kod isprava vrijedi obratno — tu je stanje jasno. Diplome, uvjerenja o nekažnjavanju i izvodi iz matičnih knjiga iz BiH nose apostille i ne idu u konzularni lanac. Ali apostille potvrđuje samo lanac potpisa i pečata, ne i da će sadržaj isprave biti prihvaćen; prevod ovlašćenog sudskog tumača na crnogorski jezik je posebna obaveza koju apostille ne zamjenjuje. Budući da se isprave u BiH izdaju na više nivoa vlasti, provjerite kod svakog dokumenta koji organ je nadležan da stavi apostille za tu konkretnu ispravu prije nego što planirate rokove.
Zapošljavanje ili upućivanje: dvije različite konstrukcije
Kod poslodavaca iz BiH ovo je najčešća razvilja, pa je vrijedi razdvojiti prije nego što se potpiše ijedan ugovor.
Zapošljavanje u Crnoj Gori znači da je poslodavac društvo registrovano ovdje. Ono pribavlja osnov rada iz člana 66 stav 1, u roku od 24 časa od izdavanja dozvole zaključuje ugovor o radu i prijavljuje radnika na obavezno socijalno osiguranje (član 70 stav 6), i nosi sve obaveze iz člana 66 st. 2, 4, 5 i 6. Doprinosi se plaćaju u Crnoj Gori i tu nema otvorenog pitanja.
Upućivanje (detašman) znači da radnik ostaje zaposlen u firmi u BiH, a posao obavlja na gradilištu ili objektu u Crnoj Gori. Ta konstrukcija ne ukida crnogorski režim: rad na teritoriji Crne Gore i dalje traži osnov iz člana 66 stav 1, jer taj član ne pita ko isplaćuje zaradu nego po kom dokumentu se radi. Ono što upućivanje jeste u stanju da promijeni jeste pitanje gdje se plaćaju doprinosi — a to pitanje rješava sporazum o socijalnom osiguranju, ne ugovor između dvije firme.
Tu se vraćamo na nalaz iz prethodnog odjeljka. Dok se datum početka primjene sporazuma sa BiH ne potvrdi, upućivanje je konstrukcija sa otvorenim rizikom doprinosa, a zapošljavanje u Crnoj Gori je konstrukcija bez tog rizika. To nije preporuka da se detašman izbjegava — nego da se prije odluke pribavi pisana potvrda nadležnog fonda, umjesto da se oslonac traži u tome „kako se to inače radi".
Dodatna praktična razlika: kod upućivanja se dokumentacija o poslu (ugovor između naručioca i izvođača, opis radova, trajanje) redovno traži uz zahtjev, a kod kontrole na terenu i prevod ovlašćenog sudskog tumača. Dosije koji je sastavljen samo na jeziku firme koja upućuje, po pravilu se dopunjava pod pritiskom roka.
Šta ostaje na poslodavcu poslije izdavanja dozvole
Većina prekršajnih predmeta ne nastaje zato što dozvole nema, nego zato što se koristi izvan svog obima:
- Član 66 stav 2 — rad samo na poslovima za koje je dozvola izdata i samo kod poslodavca koji zapošljava.
- Član 66 stav 4 — poslodavac ga ne smije rasporediti na druge poslove.
- Član 66 stav 5 — kopija dozvole ili potvrde stoji na mjestu rada; original u sjedištu ne zadovoljava kontrolu na gradilištu.
- Član 66 stav 6 — prijevremeni prestanak rada prijavljuje se ministarstvu u roku od 8 dana.
- Član 70 stav 6 — u roku od 24 časa od izdavanja dozvole zaključuje se ugovor o radu i vrši prijava na obavezno socijalno osiguranje. Ta obaveza ne zavisi ni od kakvog međudržavnog sporazuma.
Za grupacije je najrizikovniji stav 2 i stav 4: premještanje radnika na drugo gradilište ili na drugo pravno lice unutar iste grupe izgleda kao rutina, a u ovom režimu je izlazak izvan obima dozvole. Dva društva iz iste grupe su dva različita poslodavca.
Kazne i jedna netačna informacija
| Subjekt | Raspon kazne (član 210) |
|---|---|
| Pravno lice | 1.000 – 10.000 € |
| Odgovorno lice u pravnom licu | 300 – 2.000 € |
| Preduzetnik | 300 – 6.000 € |
Član 210 stav 4 predviđa i zabranu obavljanja djelatnosti do 6 mjeseci — po pravilu teža posljedica od same kazne, jer usred sezone pogađa ugovorne penale i dinamiku radova.
🔴 U članu 210 nema množioca po radniku. Tvrdnja da se kazna množi brojem nezakonito angažovanih radnika nema oslonac u tekstu; kazna se odmjerava u rasponu prema vrsti subjekta. To ne umanjuje ozbiljnost prekršaja, ali procjena rizika zasnovana na „10.000 € po svakom radniku" ne počiva na propisu.
Troškovna strana
Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, član 10 („Sl. list CG", br. 160/25 od 30.12.2025, u primjeni od 1.1.2026), za zarade propisuje mjesečne razrede: 0% do 700 €, 9% od 700,01 do 1.000 €, 15% preko 1.000,01 €. Porez na dohodak, dakle, nije ravnih 9%.
Zakon o porezu na dobit pravnih lica, član 28, propisuje progresivne stope: do 100.000 € 9%; od 100.000,01 do 1.500.000 € 9.000 € + 12% na razliku; preko 1.500.000,01 € 177.000 € + 15% na razliku.
Šire o okviru za zapošljavanje stranaca pisali smo u tekstu o propisima za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori; pregled usluga je na stranici usluga, a upit možete poslati preko kontakt stranice.
RoNa Legal je registrovani posrednik u zapošljavanju (djelatnost 78.10) i pravni savjetnik; ne vršimo ustupanje niti iznajmljivanje radne snage. Postavljamo dosije poslodavca prema važećem tekstu, pokazujemo sa brojem člana koji je kanal otvoren a koji odložen, i postupak koordiniramo sa licenciranim agencijama, uz saradnju sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore kada je zastupanje potrebno. Ako već imate angažovane radnike iz BiH, prvi korisan korak je provjera postojećih dozvola prema članu 66 st. 2, 4, 5 i 6 — i pisana provjera statusa sporazuma o socijalnom osiguranju prije nego što se na njega oslonite.
