U 2025. godini je u Crnoj Gori 40.567 stranaca iz 107 država dobilo dokument za rad — najviše u građevinarstvu (6.920) i u smještaju i ugostiteljstvu (6.805). Koncentracija je izražena: 33,45% dozvola u Podgorici, 25,43% u Budvi. Do 1. juna 2026. izdato je 14.778 dozvola.
⚠ Hrvatska se u javno objavljenoj razradi po državljanstvu ne pojavljuje kao posebno iskazana stavka, pa na ovoj stranici ne navodimo broj hrvatskih radnika. Ne izvodimo ga procjenom niti preuzimamo iz sekundarnih izvora.
Tekst je pisan poslodavcu — izvođaču, hotelijeru, podizvođaču, vlasniku društva registrovanog u Crnoj Gori — a ne kandidatu za posao.
Polazna zabluda: „on je državljanin EU, pa je postupak lakši"
Ovo je jedina stvarno specifična tačka hrvatskog dosijea i vrijedi je postaviti odmah, jer se na njoj gubi najviše vremena.
Crna Gora nije članica Evropske unije. Pravo na slobodu kretanja radnika unutar EU djeluje između država članica, a ne prema trećim državama. Za crnogorski pravni poredak hrvatski državljanin je stranac u smislu Zakona o strancima („Sl. list CG", br. 012/18, 003/19, 086/22, 077/24, 003/26 i 033/26), jednako kao i državljanin bilo koje druge države koja nije članica.
Praktična posljedica je potpuna: isti osnov rada, ista kvota, isti rokovi, iste prekršajne odredbe. Ne postoji ubrzani postupak, izuzeće od kvote niti povlašćena kategorija po osnovu državljanstva EU. Poslodavci koji su navikli na režim unutar Unije ovdje redovno naprave grešku u planiranju — ne zato što su nepažljivi, nego zato što prenose ispravnu pretpostavku iz pogrešnog pravnog okvira.
Jedina olakšica koju državljanstvo EU stvarno donosi tiče se ulaska, ne rada. Uredba o viznom režimu („Sl. list CG", br. 33/19 … 108/26; posljednja izmjena od 23. jula 2026, konsolidovani tekst čitan 02.09.2026):
| Osnov ulaska | Dokument | Dužina boravka |
|---|---|---|
| Član 1 | važeća putna isprava (pasoš) | do 90 dana |
| Član 2 | važeća lična karta — član nabraja „državljane država članica Evropske unije" | do 30 dana |
Oba člana daju dane boravka. Ni jedan ne daje pravo na rad.
Osnov rada: član 66 stav 1 i ništa drugo
Član 66 stav 1 Zakona o strancima: stranac u Crnoj Gori može da radi na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Lična karta, pasoš EU i boravak po članu 1 ili 2 Uredbe nijesu nijedno od to dvoje.
Član 66 stav 7 zabranjuje poslodavcu da zapošljava ili koristi rad stranca koji nezakonito boravi u Crnoj Gori. Odgovornost, dakle, ne nastaje tek kad inspekcija dođe, nego samim korišćenjem rada.
Član 34 postavlja tavanicu boravka: najviše 90 dana u periodu od 180 dana, računajući od dana prvog ulaska. Tavanicu drže i član 8 stav 1 tačka 6 (odbijanje ulaska onome ko ju je iskoristio) i član 17 (ista tavanica kod vize, uz pravilo da izdata viza ne garantuje ulazak). Za konsultante i rukovodioce koji dolaze „na po sedmicu, više puta godišnje" ovo je najvažnija odredba stranice: brojač ne kreće iznova svakim ulaskom, a zbir dana niko ne vodi umjesto poslodavca.
Koji dokument: jedinstvena dozvola ili potvrda o prijavi rada
U Crnoj Gori ne postoji poseban Zakon o zapošljavanju stranaca; raniji propisi (22/08 i 32/11) stavljeni su van snage članom 144 Zakona o strancima iz 2014.
Jedinstvena dozvola (dozvola za privremeni boravak i rad) nosi boravak i rad u jednom dokumentu i standardni je put za angažovanje u okviru godišnje kvote.
Potvrda o prijavi rada uređena je članom 85: rad i boravak do 90 dana u periodu od jedne godine, isključivo u okviru zatvorene liste od 18 kategorija. Za hrvatske poslodavce i vlasnike najčešće su relevantne:
- tačka 2 — osnivači, članovi organa upravljanja i rukovođenja, izvršni organi društva i revizori koje je to društvo angažovalo;
- tačka 6 — usluge koje traže visoko obrazovanje ili posebno specijalističko znanje, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa;
- tačka 13 — isporuka, montaža ili servis mašina i opreme: do 30 dana neprekidno, odnosno tri mjeseca godišnje sa prekidima.
Stav 2 traži ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla prije dolaska stranca, a stav 3 da se prijava podnese prije početka rada.
Tačka 2 je u praksi najkorisnija za vlasničku strukturu: član uprave hrvatskog društva koje ima zavisno društvo u Crnoj Gori po pravilu ne treba punu dozvolu za povremeni dolazak na sjednice i nadzor — ali treba potvrdu, i ona se podnosi prije početka rada, a ne poslije prvog dolaska.
Kanal: kvota i dozvola po osnovu direktora
Kvotu utvrđuje Vlada najkasnije do 30. novembra tekuće za narednu godinu (član 76), na predlog organa nadležnog za poslove rada, uz mišljenja Zavoda za zapošljavanje, resornih organa i Socijalnog savjeta (član 77).
Kvota za 2026. iznosi 28.988 dozvola — 5.000 rezerve + 21.668 + 2.320 (Vlada, 18. decembra 2025). Okvir je dopunjen Zakonom o izmjeni Zakona o strancima („Sl. list CG", br. 33/2026, objavljen 10. marta 2026, na snazi od 18. marta 2026).
| Kanal | Obim u 2025. | Tipična upotreba |
|---|---|---|
| Zapošljavanje u okviru kvote | 27.689 | gradilište, hotel, kuhinja |
| Dozvola po osnovu direktora | 11.826 | rukovodilac društva registrovanog u Crnoj Gori |
| Ostali osnovi | 1.052 | posebni i kvalifikovani slučajevi |
Kolona sa direktorima nosi više od četvrtine svih dokumenata. Hrvatski vlasnik koji osniva d.o.o. u Crnoj Gori svoj status po pravilu rješava tu, dok ekipa ide kroz kvotu — dva odvojena predmeta koja se, spojena u jedan dosije, redovno usporavaju.
Kvota je kalendarsko ograničenje, ne neograničen bazen: popunjena stavka na početku sezone pomjera planirani početak radova. Kod hrvatskih poslodavaca to ograničenje iznenađuje češće nego kod ostalih, jer unutar Unije ne postoji ništa slično — broj radnika koje smijete zaposliti tamo ne zavisi od godišnje odluke vlade. Ovdje zavisi, i to od odluke donesene u decembru prethodne godine.
Put preko agencije iz inostranstva danas nije otvoren
Član 68 stav 3 tačka 3 i članovi 75, 75a, 75b, 75v i 75g Zakona o strancima primjenjivaće se, saglasno članu 221b, od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ustupanje radnika preko agencije registrovane u inostranstvu — konstrukcija sasvim uobičajena unutar EU — nije kanal koji u Crnoj Gori danas postoji.
Isto važi za Plavu kartu EU: prekršajne odredbe iz člana 210 stav 1 tačke 12–14 odložene su članom 221 do pristupanja. Plan zasnovan na tom instrumentu nije današnji režim.
Ovo je druga tačka na kojoj se prenošenje EU prakse u crnogorski dosije lomi, i vrijedi je provjeriti prije nego što se sa agencijom potpiše bilo šta.
Isprave: apostille je i dalje potreban
| Stavka | Nalaz | Izvor / datum provjere |
|---|---|---|
| Legalizacija isprava | Hrvatska je ugovornica Haške konvencije iz 1961 sukcesijom od 08.10.1991; Crna Gora od 03.06.2006. Apostille je dovoljan i potreban | statusna tabela HCCH, provjereno 02.09.2026 |
| Socijalno osiguranje | Sporazum se u dostupnim pregledima navodi kao postojeći, ali broj službenog glasila i datum stupanja na snagu nijesmo mogli potvrditi iz primarnog izvora | v. napomenu ispod |
| Ulazak | Član 1: 90 dana sa pasošem · Član 2: 30 dana sa ličnom kartom (kao država članica EU) | konsolidovana Uredba o viznom režimu 108/26 |
Na legalizaciji isprava treba se zadržati, jer se i tu prenosi pogrešna pretpostavka. Unutar Evropske unije Uredba (EU) 2016/1191 ukida potrebu za apostilom za određene javne isprave u prometu između država članica. Crna Gora nije država članica, pa se ta uredba na ovaj promet ne primjenjuje. Za hrvatske isprave koje se podnose u Crnoj Gori mjerodavna je Haška konvencija iz 1961 — dakle apostille se traži, iako isti dokument u prometu unutar EU ne bi tražio ništa.
Prevod ovlašćenog sudskog tumača na crnogorski jezik je posebna obaveza koju apostille ne zamjenjuje, a apostille potvrđuje samo lanac potpisa i pečata — ne i da će sadržaj isprave biti prihvaćen.
⚠ O socijalnom osiguranju govorimo oprezno: sekundarni pregledi navode Hrvatsku među državama sa kojima Crna Gora ima sporazum, ali broj „Službenog lista CG — Međunarodni ugovori" i datum stupanja na snagu nijesmo mogli potvrditi — lista na sajtu Fonda PIO učitava se dinamički i u pretrazi 2. septembra 2026. nije vratila dokument. Ako planirate upućivanje radnika iz hrvatske firme i računate na to da doprinosi ostaju tamo, pribavite pisanu potvrdu Fonda PIO za konkretan slučaj i period. Napominjemo i da se pravila EU o koordinaciji sistema socijalne sigurnosti na odnos sa Crnom Gorom ne primjenjuju — pitanje rješava bilateralni sporazum, ne uredbe Unije.
Šta ostaje na poslodavcu poslije izdavanja dozvole
- Član 66 stav 2 — rad samo na poslovima za koje je dozvola izdata i samo kod poslodavca koji zapošljava.
- Član 66 stav 4 — poslodavac ga ne smije rasporediti na druge poslove.
- Član 66 stav 5 — kopija dozvole ili potvrde stoji na mjestu rada; original u sjedištu ne zadovoljava kontrolu na gradilištu.
- Član 66 stav 6 — prijevremeni prestanak rada prijavljuje se ministarstvu u roku od 8 dana.
- Član 70 stav 6 — u roku od 24 časa od izdavanja dozvole zaključuje se ugovor o radu i vrši prijava na obavezno socijalno osiguranje; obaveza ne zavisi od međudržavnog sporazuma.
Za grupacije su najrizikovniji stavovi 2 i 4. Premještanje radnika između povezanih društava, unutar EU rutinska operacija, ovdje je izlazak izvan obima dozvole: dva društva iz iste grupe su dva različita poslodavca.
Četiri pretpostavke iz EU prakse koje ovdje ne važe
Poslodavci koji dolaze iz okvira Unije rijetko griješe iz nepažnje. Griješe zato što prenose pravila koja su unutar EU tačna, a preko granice sa trećom državom prestaju važiti. Vrijedi ih nabrojati na jednom mjestu, jer se u planovima pojavljuju zajedno:
| Pretpostavka iz EU prakse | Status u Crnoj Gori | Osnov |
|---|---|---|
| Radnik iz EU ne treba dozvolu za rad | Ne važi — potreban je osnov iz člana 66 stav 1 | Crna Gora nije članica EU |
| Ustupanje preko agencije za privremeno zapošljavanje | Ne važi — režim odložen do pristupanja | čl. 68 st. 3 tač. 3 i čl. 75–75g, uz član 221b |
| Javne isprave kolaju bez apostila | Ne važi — apostille se traži | Uredba (EU) 2016/1191 djeluje samo između članica |
| Koordinacija socijalne sigurnosti po pravilima EU | Ne važi — pitanje rješava bilateralni sporazum | v. napomenu o Fondu PIO |
Peta, manje očigledna: Plava karta EU nije upotrebljiv instrument, jer su prekršajne odredbe koje je prate (član 210 stav 1 tačke 12–14) odložene članom 221 do pristupanja.
Zajednička crta svih pet jeste da ništa od toga nije zabranjeno nego jednostavno ne postoji kao pravni put u današnjem tekstu. Zato se ne rješavaju pregovorima ni boljom dokumentacijom, nego promjenom konstrukcije: zapošljavanjem kod društva registrovanog u Crnoj Gori, uz osnov rada pribavljen po redovnom postupku.
Redoslijed koji izdrži
- Provjera konstrukcije — da li se posao uopšte može postaviti kao angažman kod crnogorskog poslodavca; ustupanje preko agencije nije alternativa.
- Pravno lice i status vlasnika — ko je poslodavac ovdje i ko je direktor; dozvola po osnovu direktora i dozvole za ekipu su odvojeni predmeti.
- Priroda i trajanje posla — da li angažman staje u član 85 (potvrda) ili traži dozvolu; kod člana uprave je po pravilu tačka 2.
- Kanal i kalendar — stanje kvote se provjerava prije ugovaranja dinamike sa naručiocem.
- Isprave — apostille, pa prevod ovlašćenog sudskog tumača; rokovi važenja planiraju se unazad od datuma podnošenja.
- 24 časa — ugovor o radu i prijava na obavezno socijalno osiguranje (član 70 stav 6).
- Režim usklađenosti — kopija na mjestu rada (66/5), prijava prijevremenog prestanka u roku od 8 dana (66/6), bez prerasporeda (66/4).
Korak 1 je ovdje na vrhu s razlogom: kod hrvatskih poslodavaca se najveći gubitak vremena ne dešava u postupku, nego prije njega — u planiranju konstrukcije koja u crnogorskom pravu nema osnov.
Kazne i jedna netačna informacija koja kruži
| Subjekt | Raspon kazne (član 210) |
|---|---|
| Pravno lice | 1.000 – 10.000 € |
| Odgovorno lice u pravnom licu | 300 – 2.000 € |
| Preduzetnik | 300 – 6.000 € |
Član 210 stav 4 predviđa i zabranu obavljanja djelatnosti do 6 mjeseci — po pravilu teža posljedica od novčane kazne.
🔴 U članu 210 nema množioca po radniku. Tvrdnja da se kazna množi brojem nezakonito angažovanih radnika nema oslonac u tekstu propisa; kazna se odmjerava u rasponu prema vrsti subjekta.
Troškovna strana
Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, član 10 („Sl. list CG", br. 160/25 od 30.12.2025, u primjeni od 1.1.2026): za zarade mjesečno 0% do 700 €, 9% od 700,01 do 1.000 €, 15% preko 1.000,01 €.
Zakon o porezu na dobit pravnih lica, član 28 — stope su progresivne: do 100.000 € 9%; od 100.000,01 do 1.500.000 € 9.000 € + 12% na razliku; preko 1.500.000,01 € 177.000 € + 15% na razliku. „Ravnih 9%" nije tačan opis nijednog od ta dva poreza.
Širi okvir za zapošljavanje stranaca obradili smo u tekstu o propisima za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori; pregled usluga je na stranici usluga, a upit se može poslati preko kontakt stranice.
RoNa Legal je registrovani posrednik u zapošljavanju (djelatnost 78.10) i pravni savjetnik; ne vršimo ustupanje niti iznajmljivanje radne snage. Postavljamo dosije poslodavca prema važećem tekstu, pokazujemo sa brojem člana koji je kanal otvoren a koji odložen, i postupak koordiniramo sa licenciranim agencijama, uz saradnju sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore kada je zastupanje potrebno. Ako dolazite iz prakse unutar EU, najkorisniji prvi korak je provjera koje pretpostavke iz tog okvira ovdje ne važe — sloboda kretanja radnika, ustupanje preko agencije i izuzeće od apostila su tri koje najčešće preživljavaju u planu duže nego što bi smjele.
