U 2025. godini je 1.543 radnika sa Kosova dobilo dokument za rad u Crnoj Gori — sedmi izvor po veličini. Ukupno je te godine 40.567 stranaca iz 107 država dobilo dokument, najviše u građevinarstvu (6.920) i u smještaju i ugostiteljstvu (6.805). Koncentracija je izražena: 33,45% dozvola otpada na Podgoricu, 25,43% na Budvu. Do 1. juna 2026. izdato je 14.778 dozvola.
Ova stranica je pisana poslodavcu — izvođaču, hotelijeru, podizvođaču, vlasniku društva registrovanog u Crnoj Gori — a ne kandidatu za posao. Ispod je koji dokument čini osnov rada, koji kanal je danas otvoren, šta ostaje na poslodavcu poslije izdavanja dozvole, i jedna stavka u dosijeu za Kosovo koja se razlikuje od svih ostalih u regionu.
Ulazak bez vize ne otvara radno mjesto
Radnik sa Kosova ulazi u Crnu Goru bez vize, a granica je blizu. Odatle i najčešća greška: pretpostavka da je „lako doći" isto što i „smije da radi".
Ulazak uređuje Uredba o viznom režimu („Sl. list CG", br. 33/19, 67/20, 8/23, 56/23, 127/24, 13/25, 119/25, 126/25, 154/25, 53/26, 61/26 i 108/26; posljednja izmjena od 23. jula 2026). Konsolidovani tekst čitan je 2. septembra 2026. i Kosovo je u njemu izričito imenovano na dva mjesta:
| Osnov ulaska | Dokument | Dužina boravka |
|---|---|---|
| Član 1 | važeća putna isprava (pasoš) | do 90 dana |
| Član 2 | važeća lična karta nadležnog organa | do 30 dana |
Član 2 nabraja „Republike Kosova" zajedno sa državama članicama EU, Albanijom, BiH, Sjevernom Makedonijom, Srbijom i drugima. Oba člana daju dane boravka — ni jedan ne daje pravo na rad.
Osnov rada je u Zakonu o strancima („Sl. list CG", br. 012/18, 003/19, 086/22, 077/24, 003/26 i 033/26). Član 66 stav 1: stranac može da radi na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Lična karta nije nijedno od to dvoje. Član 66 stav 7 izričito zabranjuje poslodavcu da zapošljava ili koristi rad stranca koji nezakonito boravi u Crnoj Gori — dakle odgovornost ne nastaje tek prijavom inspekciji, nego samim korišćenjem rada.
Član 34 postavlja tavanicu: najviše 90 dana u periodu od 180 dana, računajući od dana prvog ulaska. Tavanicu drže i dvije odredbe koje djeluju na granici — član 8 stav 1 tačka 6 (ulazak se odbija onome ko je 90 dana u 180 već iskoristio) i član 17 (ista tavanica kod vize, uz pravilo da izdata viza ne garantuje ulazak). Za ekipe koje se smjenjuju svakih mjesec dana to znači da brojač ne kreće iznova svakim ulaskom, koliko god puta se pređe granica.
Koji dokument: jedinstvena dozvola ili potvrda o prijavi rada
U Crnoj Gori ne postoji poseban Zakon o zapošljavanju stranaca. Raniji propisi (22/08 i 32/11) stavljeni su van snage članom 144 Zakona o strancima iz 2014, pa se sve rješava unutar Zakona o strancima. Savjet zasnovan na starom nazivu propisa po pravilu je zastario.
Jedinstvena dozvola — dozvola za privremeni boravak i rad — nosi boravak i rad u jednom dokumentu i standardni je put za angažovanje u okviru godišnje kvote.
Potvrda o prijavi rada uređena je članom 85: rad i boravak do 90 dana u periodu od jedne godine, isključivo u okviru zatvorene liste od 18 kategorija. Za vlasničku i upravljačku strukturu relevantna je tačka 2 (osnivači, članovi organa upravljanja i rukovođenja, izvršni organi društva, revizori koje je društvo angažovalo). U praksi se koriste i tačka 13 (isporuka, montaža ili servis mašina i opreme — do 30 dana neprekidno, odnosno tri mjeseca godišnje sa prekidima) i tačka 6 (usluge koje traže visoko obrazovanje ili posebno specijalističko znanje, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa). Stav 2 traži ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla prije dolaska stranca, a stav 3 da se prijava podnese prije početka rada.
Izbor između dva osnova nije stvar pogodnosti nego prirode posla: montaža koja traje tri sedmice i stalno radno mjesto u kuhinji nijesu isti pravni slučaj.
Kanal: kvota i dozvola po osnovu direktora
Kvotu utvrđuje Vlada najkasnije do 30. novembra tekuće za narednu godinu (član 76), na predlog organa nadležnog za poslove rada, uz mišljenja Zavoda za zapošljavanje, resornih organa i Socijalnog savjeta (član 77).
Kvota za 2026. iznosi 28.988 dozvola — 5.000 rezerve + 21.668 + 2.320 (Vlada, 18. decembra 2025). Okvir je dopunjen Zakonom o izmjeni Zakona o strancima („Sl. list CG", br. 33/2026, objavljen 10. marta 2026, na snazi od 18. marta 2026).
| Kanal | Obim u 2025. | Tipična upotreba |
|---|---|---|
| Zapošljavanje u okviru kvote | 27.689 | gradilište, hotel, kuhinja |
| Dozvola po osnovu direktora | 11.826 | rukovodilac društva registrovanog u Crnoj Gori |
| Ostali osnovi | 1.052 | posebni i kvalifikovani slučajevi |
Više od četvrtine dokumenata izdato je po osnovu direktora. Vlasnik koji otvara d.o.o. u Crnoj Gori svoj status po pravilu rješava tim putem, dok ekipa ide kroz kvotu — dva odvojena predmeta koja, spojena u jedan dosije, redovno proizvode kašnjenje.
Kvota je kalendarsko ograničenje. Popunjena stavka na početku sezone pomjera planirani početak radova, pa redoslijed koji izdrži izgleda obrnuto od uobičajenog: prvo provjera stanja kvote i pokretanje predmeta, pa tek onda ugovaranje dinamike sa naručiocem.
Put preko agencije iz inostranstva danas nije otvoren
Član 68 stav 3 tačka 3 i članovi 75, 75a, 75b, 75v i 75g Zakona o strancima primjenjivaće se, saglasno članu 221b, od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Dovođenje radnika preko agencije registrovane u inostranstvu nije kanal koji danas postoji. Ako vam se nudi kao gotovo rješenje, tražite broj člana kao pravni osnov.
Isto važi za Plavu kartu EU: prekršajne odredbe iz člana 210 stav 1 tačke 12–14 odložene su članom 221 do pristupanja.
Stavka po kojoj se dosije za Kosovo razlikuje: legalizacija isprava
Ovo je jedina tačka u kojoj se dosije za Kosovo bitno razlikuje od srpskog, bosanskog ili makedonskog, pa je vrijedi pročitati pažljivo.
Ostale države u regionu ugovornice su Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. sukcesijom poslije raspada SFRJ — Srbija od 27.04.1992, BiH od 06.03.1992, Sjeverna Makedonija od 17.11.1991, Hrvatska od 08.10.1991, Crna Gora od 03.06.2006. Kosovo je u sistem ušlo drugim putem: pristupanjem (akcesijom) 6. novembra 2015, sa stupanjem na snagu 14. jula 2016 (statusna tabela HCCH, provjereno 02.09.2026).
Ta razlika nije formalna. Kod sukcesije konvencija djeluje prema svim ugovornicama. Kod pristupanja važi drugačije pravilo: pristupanje ima dejstvo samo u odnosu na one ugovornice koje nijesu uložile prigovor. U statusnoj tabeli uz kosovski upis stoje oznake za deklaracije i depozitarna saopštenja, ali tabela ne imenuje države koje su prigovorile, a Crna Gora se u njoj ne pojavljuje kao država koja je prigovor uložila.
⚠ Šta iz toga tvrdimo i šta ne tvrdimo. Tvrdimo: Kosovo jeste pristupilo konvenciji navedenih datuma i Crna Gora nije navedena među državama sa prigovorom. Ne tvrdimo da smo iz same tabele mogli utvrditi potpun spisak prigovora niti trenutno stanje po tom pitanju. Praktična preporuka je zato konkretna: prije nego što planirate rokove, provjerite kod nadležnog organa koji postupak legalizacije se traži za konkretnu ispravu — apostille ili neki drugi oblik ovjere — i tek onda gradite kalendar dosijea na tom odgovoru. Za razliku od isprava iz Srbije ili BiH, gdje je apostille rutina, ovdje se prvi korak sastoji u provjeri, a ne u pretpostavci.
Nezavisno od oblika ovjere, prevod ovlašćenog sudskog tumača na crnogorski jezik ostaje posebna obaveza. Ovjera potvrđuje lanac potpisa i pečata, ne i da će sadržaj isprave biti prihvaćen.
Socijalno osiguranje: ono što jeste i ono što nijesmo mogli potvrditi
Ono što je nesporno i uređeno crnogorskim propisom: član 70 stav 6 obavezuje poslodavca da u roku od 24 časa od izdavanja dozvole za privremeni boravak i rad zaključi ugovor o radu i prijavi radnika na obavezno socijalno osiguranje. Ta obaveza ne zavisi ni od kakvog međudržavnog sporazuma i ne trpi odlaganje.
Ono što je otvoreno: postojanje i status bilateralnog sporazuma o socijalnom osiguranju između Crne Gore i Kosova nijesmo mogli potvrditi iz dostupnog primarnog izvora. Lista sporazuma na sajtu Fonda PIO Crne Gore učitava se dinamički i u pretrazi 2. septembra 2026. nije vratila dokument, a stranica nadležnog ministarstva sa pregledom međunarodnih ugovora u istoj provjeri nije bila dostupna. Ne tvrdimo ni da sporazum postoji ni da ne postoji.
Praktična posljedica je ista kao i kod drugih dosijea sa otvorenim pitanjem: ako razmatrate upućivanje radnika iz firme sa Kosova i računate na to da doprinosi ostaju tamo, pribavite pisanu potvrdu Fonda PIO za svoj konkretan slučaj i period prije angažovanja. Zapošljavanje kod društva registrovanog u Crnoj Gori tu neizvjesnost nema — doprinosi se plaćaju ovdje, po članu 70 stav 6.
Šta ostaje na poslodavcu poslije izdavanja dozvole
Najveći broj prekršajnih predmeta ne nastaje zbog nedostatka dozvole, nego zbog njenog korišćenja izvan obima:
- Član 66 stav 2 — rad samo na poslovima za koje je dozvola izdata i samo kod poslodavca koji zapošljava.
- Član 66 stav 4 — poslodavac ga ne smije rasporediti na druge poslove.
- Član 66 stav 5 — kopija dozvole ili potvrde stoji na mjestu rada; original u sjedištu ne zadovoljava kontrolu na gradilištu.
- Član 66 stav 6 — prijevremeni prestanak rada prijavljuje se ministarstvu u roku od 8 dana.
Za grupacije su najrizikovniji stavovi 2 i 4. Premještanje majstora na drugo gradilište ili na drugo pravno lice unutar iste grupe u poslovnoj praksi izgleda kao rutina; u ovom režimu to je izlazak izvan obima dozvole. Dva društva iz iste grupe su dva različita poslodavca.
Kazne i jedna netačna informacija koja kruži
| Subjekt | Raspon kazne (član 210) |
|---|---|
| Pravno lice | 1.000 – 10.000 € |
| Odgovorno lice u pravnom licu | 300 – 2.000 € |
| Preduzetnik | 300 – 6.000 € |
Član 210 stav 4 predviđa i zabranu obavljanja djelatnosti do 6 mjeseci — po pravilu teža posljedica od novčane kazne, jer usred sezone pogađa ugovorne penale i dinamiku radova.
🔴 U članu 210 nema množioca po radniku. Tvrdnja da se kazna množi brojem nezakonito angažovanih radnika nema oslonac u tekstu propisa; kazna se odmjerava u rasponu prema vrsti subjekta. Prekršaj time nije manje ozbiljan — ali procjena rizika koja polazi od „10.000 € po svakom radniku" ne počiva na propisu.
Troškovna strana
Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, član 10 („Sl. list CG", br. 160/25 od 30.12.2025, u primjeni od 1.1.2026), za zarade propisuje mjesečne razrede: 0% do 700 €, 9% od 700,01 do 1.000 €, 15% preko 1.000,01 €. Porez na dohodak nije ravnih 9%.
Zakon o porezu na dobit pravnih lica, član 28, propisuje progresivne stope: do 100.000 € 9%; od 100.000,01 do 1.500.000 € 9.000 € + 12% na razliku; preko 1.500.000,01 € 177.000 € + 15% na razliku.
Redoslijed koji izdrži: od provjere isprava do prvog radnog dana
Kod dosijea za Kosovo redoslijed je važniji nego kod ostalih, jer se jedna nepoznanica nalazi na samom početku lanca — u obliku ovjere isprava — a ne na kraju.
- Provjera oblika ovjere. Prije nego što se od radnika zatraži ijedan dokument, provjerite kod nadležnog organa koji se oblik legalizacije traži za tu vrstu isprave. Ovo je jedini korak koji se ne može nadoknaditi kasnije: pogrešno ovjerena isprava se ne popravlja, nego pribavlja iznova.
- Pravno lice i status vlasnika. Ko je poslodavac u Crnoj Gori i ko je direktor. Dozvola po osnovu direktora i dozvole za ekipu vode se kao odvojeni predmeti.
- Kanal i kalendar. Kvota ili potvrda po članu 85; stanje kvote se provjerava prije ugovaranja dinamike radova sa naručiocem, ne poslije.
- Isprave i prevod. Ovjera, pa prevod ovlašćenog sudskog tumača. Rokovi važenja isprava planiraju se unazad od datuma podnošenja zahtjeva, jer uvjerenja imaju ograničen vijek.
- Osnov rada. Jedinstvena dozvola ili potvrda o prijavi rada; opis posla, poslodavac i mjesto rada moraju biti saglasni članu 66 stav 2, jer se upravo taj podatak kasnije upoređuje sa zatečenim stanjem na terenu.
- 24 časa. Ugovor o radu i prijava na obavezno socijalno osiguranje (član 70 stav 6).
- Režim usklađenosti. Kopija na mjestu rada (66/5), prijava prijevremenog prestanka u roku od 8 dana (66/6), bez prerasporeda na druge poslove (66/4).
Ovaj redoslijed nije birokratska formalnost nego raspored rizika: koraci 1 i 3 su oni koji ruše kalendar ako se preskoče, a koraci 5 i 7 oni koji proizvode prekršajne predmete ako se dozvola dobije pa zaboravi.
Širi okvir za zapošljavanje stranaca obradili smo u tekstu o propisima za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori; pregled usluga je na stranici usluga, a upit se može poslati preko kontakt stranice.
RoNa Legal je registrovani posrednik u zapošljavanju (djelatnost 78.10) i pravni savjetnik; ne vršimo ustupanje niti iznajmljivanje radne snage. Postavljamo dosije poslodavca prema važećem tekstu, pokazujemo sa brojem člana koji je kanal otvoren a koji odložen, i postupak koordiniramo sa licenciranim agencijama, uz saradnju sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore kada je zastupanje potrebno. Ako već angažujete radnike sa Kosova, dva prva koraka su provjera postojećih dozvola prema članu 66 st. 2, 4, 5 i 6, i pisana provjera oblika legalizacije isprava prije nego što se rokovi ugovore sa naručiocem.
