Moldavski radnici u Crnoj Gori: kratka dokumentarna staza i jedno pitanje koje se lako previdi

Moldavija se ne pojavljuje zasebno u objavljenoj strukturi crnogorske strane radne snage za 2025, gdje je zabilježeno 40.567 radnika iz 107 država. Za koridore ove veličine planiranje gotovo uvijek pada na dvije stvari: koji je osnov i ko drži rokove poslije izdavanja dozvole.

Ovaj tekst pisan je za poslodavca, ne za kandidata. Pravno stanje na dan 2. septembra 2026, prema prečišćenom tekstu Zakona o strancima ("Sl. list CG" br. 12/18, 3/19, 86/22, 77/24, 3/26 i 33/26; posljednja izmjena objavljena 10.03.2026, na snazi od 18.03.2026).

Prvo osnov, pa sve ostalo

Član 66 stav 1 propisuje da stranac u Crnoj Gori može da radi samo na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Trećeg osnova nema.

Time otpada najskuplja pretpostavka u ovoj oblasti: ulazni režim nije radni režim. Član 34 dopušta boravak do 90 dana u periodu od 180 dana, računajući od prvog ulaska — to je režim boravka. Da li kandidatu treba viza mijenja kada može doći; ne mijenja da li smije da radi.

Postoje tri osnova, a samo jedan troši kvotu:

Za 2026. godišnji broj dozvola utvrđen je odlukom Vlade od 18. decembra 2025 i iznosi 28.988: 21.668 za zapošljavanje, 2.320 za sezonsko zapošljavanje i 5.000 rezerve. Do 1. juna 2026 izdato je 14.778 dozvola.

Šta lista iz člana 85 zaista pokriva

Pošto potvrda zaobilazi kvotu u cjelini, listu vrijedi pročitati umjesto pretpostaviti da je uska. Po članu 85 stav 1 stranac može boraviti i raditi do 90 dana u periodu od jedne godine na osnovu potvrde o prijavi rada kada je:

• angažovan po međunarodnim ugovorima koje Crna Gora zaključi sa međunarodnom organizacijom ili EU o stručno-tehničkoj pomoći, ili po drugim potvrđenim međunarodnim ugovorima;
• osnivač, član organa upravljanja i rukovođenja, izvršni organ privrednog društva ili revizor kojeg je to društvo angažovalo;
• pozvani profesor ili predavač, odnosno naučni radnik na projektu od značaja za Crnu Goru;
• predavač na organizovanim stručnim skupovima i seminarima;
• civilni ili vojni službenik druge vlade koji dolazi po ugovoru o saradnji sa Vladom;
• lice koje obavlja usluge za koje se zahtijeva visoko obrazovanje ili posebno specijalističko znanje i iskustvo, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa državne uprave;
• lice koje obavlja istraživanja koja je odobrila Vlada;
• dopisnik akreditovan u Crnoj Gori ili izvještač stranih medija;
• umjetnik ili tehničko osoblje za operu, balet, pozorište, koncerte i druge kulturne manifestacije, ako boravak ne prelazi 30 dana odjednom, odnosno tri mjeseca godišnje sa prekidima.

U praksi najviše posla obave tačke 2 i 6. Zajedno pokrivaju izvršnu funkciju i definisani stručni angažman — dvije situacije u kojima društvu najčešće treba čovjek na terenu brzo, i dvije koje se najčešće greškom podnose kao predmeti iz kvote.

Osam situacija u kojima dozvola uopšte ne treba

Član 67 stav 1 nabraja osam slučajeva u kojima stranac radi bez dozvole i bez potvrde: privremeni boravak radi spajanja porodice sa crnogorskim državljaninom ili sa strancem sa stalnim boravkom, radi naučno-istraživačkog rada, ili dozvola za kretanje lica unutar stranog privrednog društva; privremeni boravak radi studiranja; boravak iz humanitarnih razloga; boravak za lice bez državljanstva; potvrda o prijavi boravka iz člana 152; privremeni boravak državljanina treće države koji ima stalni boravak u drugoj državi članici EU; spajanje porodice sa imaocem EU plave karte iz člana 189; i priznat status izbjeglice, odnosno odobrena dodatna, supsidijarna ili privremena zaštita.

Šesta stavka je ona koju u ovom koridoru treba provjeriti prvu. Kandidat koji već ima status dugotrajnog rezidenta u nekoj državi članici EU može ispasti iz sistema kvote u cjelini, a to mijenja rokove više nego bilo koji drugi pojedinačni odgovor.

⚠️ Ti radnici nijesu izvan režima usklađenosti. Član 67 stav 5 traži kopije isprava na mjestu rada i obavještavanje Ministarstva u roku od osam dana i o zasnivanju i o prestanku rada; propust je prekršaj po članu 210 stav 1 tač. 7 i 8.

Ulazna kapija može zavisiti od isprave, ne od državljanstva

Uz obavezno razdvajanje od radnog osnova, na ulaznoj strani postoji praktičan detalj. Uredba o viznom režimu ("Sl. list CG" 108/2026) bezvizni ulazak ne vezuje isključivo za državljanstvo: u određenim slučajevima otvara i kapiju vezanu za ispravu koju lice nosi — nosioci važeće šengenske, američke ili britanske vize odnosno dozvole boravka mogu se njome koristiti i kada je njihova država inače vizna.

Za poslodavca je to kalendarsko pitanje: dio kandidata takvu ispravu već ima i može doći bez čekanja termina u ambasadi. Obim i uslovi te kapije provjeravaju se iz važećeg teksta uredbe za svaki predmet; ovdje ne pišemo konačan zaključak.

🔴 Pravilo se time ne mijenja: ta kapija olakšava ulazak, a ne daje pravo na rad. Bez osnova iz člana 66 stav 1 rad ne može početi.

Šta je najavljeno, a još nije na snazi

Jedna izmjena se u ponudama posrednika navodi kao da već važi, pa je treba razdvojiti od važećeg teksta.

U julu 2026. najavljen je sistem u kojem bi jedinstvenu dozvolu i dalje izdavao MUP, ali tek uz prethodnu saglasnost Zavoda za zapošljavanje; bez pozitivnog mišljenja Zavoda dozvola se ne bi izdavala. Uz to se najavljuje uvezivanje evidencija Fonda zdravstva i Inspekcije rada. Unija poslodavaca javno je upozorila da saglasnost Zavoda ne smije postati nova prepreka.

🔴 Na dan 2. septembra 2026. to nije važeće pravo. Riječ je o najavi i nacrtu: nema broja "Službenog lista", nema datuma početka primjene, a član 69 u važećem tekstu i dalje ne propisuje test tržišta rada kao uslov. Ko danas planira po najavljenom režimu, planira po propisu koji ne postoji.

Za predmete koji se protežu u 2027. praktičan zaključak je da ugovore i rokove mobilizacije treba pisati tako da podnesu oba ishoda — bez fiksnog datuma početka rada vezanog isključivo za današnji postupak i sa rezervom za mogući dodatni korak između podnošenja i izdavanja dozvole.

Gdje se posao zaista nalazi

Dvije brojke oblikuju kalendar svake mobilizacije. Po djelatnosti prednjače građevinarstvo (6.920) i smještaj i ishrana (6.805). Po mjestu, Podgorica ima 13.568 radnika (33,45%), a Budva 10.318 (25,43%).

To nije statistika nego ograničenje: sezona na primorju i kvotna godina guraju u istom smjeru. Predmet podnesen u proljeće takmiči se sa sezonskim vrhom za istih 21.668 mjesta; isti predmet podnesen u januaru se ne takmiči.

Obaveze koje počinju na dan izdavanja dozvole

Dozvola nije kraj predmeta nego početak režima, a rokovi su kratki:

Rok od 24 časa najčešće padne, i razlog je strukturni: teče od izdavanja dozvole, a ne od dolaska radnika. Kandidat je tog dana obično još u matičnoj državi. Ako se ugovor ne zaključi i prijava na osiguranje ne izvrši u tom roku, prekršaj je dovršen prije nego što je iko odradio ijednu smjenu.

Da li doprinosi plaćeni u Crnoj Gori donose olakšicu prema obavezama u matičnoj državi zavisi od bilateralnog sporazuma o socijalnom osiguranju. To ovdje ne tvrdimo, jer nijesmo mogli da provjerimo iz važećeg zvaničnog izvora; u predmetu to treba da stoji kao pitanje, a ne kao pretpostavka. Obaveza na crnogorskoj strani ne zavisi od tog odgovora.

Kazne i jedan broj koji ne postoji

Član 210 propisuje raspon: pravno lice 1.000–10.000 €, odgovorno lice 300–2.000 €, preduzetnik 300–6.000 €, uz zabranu obavljanja djelatnosti do šest mjeseci po stavu 4.

🔴 U članu 210 nema množioca po radniku. Tvrdnja da se raspon množi brojem nezakonito angažovanih radnika kruži u ponudama posrednika i nema oslonac u tekstu. Kazna se odmjerava u rasponu prema vrsti subjekta.

Još jedna obaveza prijave stoji izvan dozvolne staze: kada radnik dolazi po članu 85 stav 2, poslodavac mora podnijeti prijavu o radu Ministarstvu prije početka rada (član 85 stav 3), što je poseban prekršaj po članu 210 stav 1 tačka 11. Tačke 12 do 14 člana 210 stav 1, koje se tiču Plave karte EU, odložene su članom 221 do pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Strukturno pravilo o sopstvenoj kadrovskoj slici

Jedan prekršaj iz člana 210 uopšte se ne tiče stranog radnika nego oblika samog poslodavca. Član 210 stav 1 tačka 8a, pozivajući se na član 70 stav 4, kažnjava poslodavca koji ima manje od tri zaposlena sa ugovorima o radu na nepuno radno vrijeme od kojih nijedan nije crnogorski državljanin. Novoosnovano projektno društvo koje prve radnike dovodi iz inostranstva može ispuniti taj uslov a da to niko ne primijeti.

Uz to stoji član 66 stav 7 — zabrana zapošljavanja, odnosno korišćenja rada stranca koji nezakonito boravi. To važi za svakog radnika bez obzira na osnov i jedina je obaveza u ovom okviru koju nijedan poseban režim ne potiskuje.

Ako je dio plana sezonski, vrijedi i prelazno pravilo: član 221b stav 2 propisuje da se do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju na podnošenje zahtjeva i uručenje dozvole za sezonsko zapošljavanje primjenjuje član 79, uz obavezu stranca da podnese dokaze o opravdanosti zahtjeva iz člana 69. Onih 2.320 sezonskih mjesta i dalje ide po prelaznom režimu.

Put preko agencije iz inostranstva nije otvoren

Poslodavci koji su zapošljavali u državama EU pitaju za istu konstrukciju: angažovati radnike preko agencije registrovane u inostranstvu.

Član 68 stav 3 tačka 3 i članovi 75, 75a, 75b, 75v i 75g primjenjivaće se, saglasno članu 221b, tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ustupanje radnika preko agencije registrovane van Crne Gore zato nije kanal koji danas postoji. Plan zasnovan na njemu oslanja se na odredbu koja stoji u tekstu, ali se ne primjenjuje.

Isprave iz Moldavije: apostille se primjenjuje

Moldavija je pristupila Haškoj konvenciji o apostilu iz 1961 dana 19. juna 2006, a Konvencija je za Moldavije stupila na snagu 16. marta 2007. Crna Gora je strana po sukcesiji, sa dejstvom od 3. juna 2006. Javne isprave — izvodi iz matičnih knjiga, uvjerenje o nekažnjavanju, diplome i dodaci diplomi — zato nose apostille nadležnog organa i ne traže konzularnu legalizaciju za upotrebu u Crnoj Gori.

U statusnoj tabeli HCCH uz pristupanje nema oznake prigovora, pa se pitanje bilateralne primjene — koje se mora postaviti za više drugih koridora — ovdje ne otvara. Praktična posljedica je redoslijed, a ne trošak: prikupljanje isprava i podnošenje zahtjeva mogu teći uporedo od početka, što sa kritičnog puta obično skine dvije do tri nedjelje. Preostalo usko grlo je kapacitet ovjerenog prevoda, ne ovjera isprave.

Jedna napomena specifična za ovaj koridor: značajan broj kandidata iz Moldavije već ima boravak ili dugotrajni rezidentski status u nekoj državi članici EU. Ako je tako, prije otvaranja kvotnog predmeta treba provjeriti član 67 stav 1 tačku 6 — jer tada dozvola i potvrda uopšte ne trebaju, a rokovi predmeta se mijenjaju iz osnova.

Dvije praktične napomene koje nemaju veze sa Konvencijom. Isprave i dalje traže ovjeren prijevod na crnogorski jezik za upravni predmet. I apostille potvrđuje porijeklo potpisa i pečata, a ne istinitost sadržaja: apostilirana diploma jeste prava diploma tog izdavaoca, što nije isto što i priznata kvalifikacija.

Prije nego što odredite datum mobilizacije

Četiri pitanja odlučuju da li moldavski predmet stoji: da li kandidat već ima dugotrajni rezidentski status u državi članici EU, jer tada može ispasti iz sistema po članu 67; po kojem osnovu inače radi; da li je ovjeren prijevod planiran zasebno; i da li je korak od 24 časa vezan za datum dozvole.

Pošaljite nam strukturu angažmana prije potpisivanja ugovora i kupovine karata — tu se rješava i pitanje kvote i pitanje člana 85. Širi okvir: kvota i osnov zapošljavanja stranaca, a propisni okvir u tekstu o propisima za zapošljavanje stranaca. Pregled usluga stoji na stranici usluga, a predmet se otvara preko kontakta.

RoNa Legal je registrovani posrednik u zapošljavanju (djelatnost 78.10) i pravni savjetnik; ne vršimo ustupanje niti iznajmljivanje radne snage. Postupak koordiniramo sa licenciranim agencijama, uz saradnju sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore kada je zastupanje potrebno.