Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova i Zavoda za zapošljavanje, u 2025. godini u Crnoj Gori je radilo 40.567 stranih radnika iz 107 država. Državljani Republike Albanije su sa 2.098 izdatih dozvola peta nacionalnost po brojnosti, iza Turske, Srbije, Rusije i Azerbejdžana. U okviru kvote je bilo 27.689 dozvola, po osnovu izvršnog direktora 11.826, a ostalo 1.052. Sektorski, najveći dio otpada na građevinarstvo (6.920) i ugostiteljstvo i turizam (6.805), a teritorijalno na Podgoricu (33,45%) i Budvu (25,43%).
Ovaj tekst je pisan za poslodavca — privredno društvo, preduzetnika ili odgovorno lice koje angažuje državljanina Albanije: šta vas zakon obavezuje da uradite, kojim redom, u kojim rokovima i šta slijedi ako to ne uradite.
Prva i najskuplja zabluda: bezvizni ulazak nije pravo na rad
Državljanin Albanije u Crnu Goru ulazi bez vize. Zbog toga se u praksi često pretpostavi da je „papirologija riješena" i da radnik može odmah na gradilište ili u kuhinju. To je pogrešno, i to je najčešći izvor prekršajne odgovornosti poslodavca.
Konsolidovani Zakon o strancima („Sl. list CG", br. 12/18, 3/19, 86/22, 77/24, 3/26 i 33/26) razdvaja dva potpuno različita režima:
- Član 34 uređuje boravak: stranac može boraviti u Crnoj Gori na osnovu vize C ili bez vize, najduže 90 dana u periodu od 180 dana, računajući od dana prvog ulaska. Član 34 stav 3 dodaje da onaj ko je iskoristio tih 90 dana može ponovo ući tek po isteku perioda od 180 dana od prvog ulaska — dakle uzastopni izlasci i ulasci ne resetuju brojač.
- Član 66 stav 1 uređuje rad: „Stranac u Crnoj Gori može da radi na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako ovim zakonom nije drukčije propisano."
Bezvizni režim daje dane boravka, ne radno ovlašćenje. Vizni režim je za vašeg albanskog radnika relevantan samo kao ulazna logistika — kojim dokumentom prelazi granicu i koliko dana smije da ostane dok se predmet rješava. Ništa više od toga.
Ulazni režim za državljane Albanije, provjereno iz teksta uredbe
Uredba o viznom režimu je objavljena u „Službenom listu CG", br. 33/19, 67/20, 8/23, 56/23, 127/24, 13/25, 119/25, 126/25, 154/25, 53/26 i 108/26 (konsolidovani tekst čitan 2. septembra 2026). U tom tekstu:
- Član 1 izričito nabraja „Državljani Republike Albanije…" i daje ulazak, prelazak i boravak do 90 dana, sa važećom putnom ispravom, bez vize.
- Član 2 takođe nabraja Republiku Albaniju i daje do 30 dana, bez vize, sa važećom ličnom kartom koju je izdao nadležni organ te države.
Dvije posljedice za kadrovsku službu. Prvo, isti čovjek sa pasošem ima 90 dana, a sa ličnom kartom 30 — pa ako se predmet vodi duže, radnik treba da uđe sa pasošem. Drugo, član 43 stav 1 tačka 4 Zakona o strancima prihvata i „važeću stranu putnu ispravu ili ličnu kartu koju mu je izdao nadležni organ druge države", ali traži da rok važenja bude najmanje tri mjeseca duži od roka na koji se odobrava boravak.
Albanija nije obuhvaćena skraćenjem koje se od 1. novembra 2026. primjenjuje na neke druge države — u tekstu 108/26 albanski državljani ostaju u članu 1 i članu 2, bez datumskog ograničenja.
Koji dokument vam treba: jedinstvena dozvola ili potvrda o prijavi rada
Član 66 stav 1 nudi dva koloseka. Izbor nije stvar preferencije nego prirode posla.
| Osnov | Pravni izvor | Za koga | Trajanje | Ko podnosi |
|---|---|---|---|---|
| Dozvola za privremeni boravak i rad (jedinstvena dozvola) — zapošljavanje | čl. 68 st. 1 tač. 1, čl. 69, čl. 70 | Redovno zapošljavanje kod poslodavca u Crnoj Gori | do 1 godine, produženje najduže do 2 godine uz ugovor o radu na puno radno vrijeme (čl. 70 st. 2) | stranac; izuzetno i poslodavac (čl. 79 st. 4) |
| Dozvola — sezonsko zapošljavanje | čl. 68 st. 1 tač. 2, čl. 69, čl. 81 | Sezonski poslovi | prema rješenju | stranac lično, preko DKP u državi porijekla (čl. 81 st. 1 i 2) |
| Dozvola — upućeni radnik | čl. 68 st. 1 tač. 3 | Ugovorene usluge, kretanje unutar stranog društva | prema rješenju | stranac / strano društvo |
| Dozvola — IT sektor | čl. 70a | Ugovor o radu u IT sektoru na najmanje 12 mjeseci | do 3 godine, produženje do 3 godine | stranac ili poslodavac |
| Dozvola — zdravstvena zaštita | čl. 70b | Ugovor o radu u djelatnosti zdravstvene zaštite na najmanje 12 mjeseci | do 3 godine, produženje do 3 godine | stranac ili poslodavac |
| Potvrda o prijavi rada | čl. 85 | 18 taksativno nabrojanih kategorija (osnivači i izvršni organi društva, revizori, predavači, isporuka/montaža/servis mašina do 30 dana neprekidno, sajmovi, pregovaranje o uslugama…) | do 90 dana u periodu od jedne godine | prijavu podnosi pravno ili fizičko lice koje koristi usluge stranca (čl. 85 st. 3) |
Potvrda o prijavi rada je najčešće pogrešno upotrijebljena. Ona nije „brža dozvola" — to je zaseban režim ograničen na 90 dana godišnje i na listu iz člana 85 stav 1. Ako albanski radnik dolazi da montira i pusti u rad opremu koju ste kupili, tačka 13 tog člana vam odgovara (uz ograničenje od 30 dana neprekidno, odnosno tri mjeseca godišnje sa prekidima). Ako dolazi da radi u vašoj kuhinji tokom sezone, ne odgovara.
Član 85 stav 2 dodaje obavezu koju poslodavci redovno preskoče: prije dolaska stranca morate imati zaključen ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa strancem ili stranim poslodavcem koji ga upućuje.
Kvota za 2026. i putevi izvan kvote
Godišnju kvotu utvrđuje Vlada najkasnije do 30. novembra tekuće godine za narednu (član 76), na predlog organa nadležnog za poslove rada, uz mišljenja Zavoda za zapošljavanje, resornih organa i Socijalnog savjeta (član 77). Kvota za 2026. godinu iznosi 28.988 dozvola (5.000 rezerva + 21.668 + 2.320; Vlada, 18. decembra 2025), a zakonski okvir je dopunjen Zakonom o izmjeni Zakona o strancima („Sl. list CG", br. 33/2026, objavljen 10. marta 2026, na snazi od 18. marta 2026).
Kvota se puni tokom godine, a član 80 stav 7 predviđa poseban put zaštite: protiv rješenja kojim je zahtjev odbijen zbog popunjenosti kvote ne izjavljuje se žalba nego se pokreće upravni spor. Zato je za planiranje sezone važno znati ko kvotu ne troši.
Član 78 stav 1 nabraja osnove za dozvolu mimo godišnje kvote. Za albanski kadar tri su praktično najvažnija:
- tačka 4 — izvršni direktor privrednog društva i preduzetnik registrovani u Crnoj Gori. Podatak da je u 2025. po ovom osnovu izdato 11.826 dozvola pokazuje koliko je ovaj kanal širok u praksi.
- tačka 5 — lice sa visokim obrazovanjem koje se zapošljava na rukovodećim poslovima kod poslodavca.
- tačka 8 — dnevni migrant: stranac „sa prebivalištem u susjednoj državi, koji je zaposlen ili obavlja rad u Crnoj Gori i najmanje jednom nedjeljno se vraća u mjesto prebivališta". Albanija je susjedna država, pa je ovo jedini kvotni izuzetak koji je za albanske radnike strukturno relevantniji nego za većinu drugih nacionalnosti — posebno za poslodavce u Ulcinju, Baru i Podgorici, gdje je dnevna migracija iz sjeverne Albanije realna. Uslov je pravi: prebivalište u Albaniji i povratak najmanje jednom sedmično, i to morate moći dokazati.
Uz to, tačka 7b pokriva IT sektor, a tačka 9 lica na razvojnim projektima sa liste koju utvrđuje Vlada.
Put koji je zatvoren: agencija registrovana van Crne Gore
Član 68 stav 3 tačka 3 poznaje „ustupanje stranca poslodavcu u Crnoj Gori preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih koja je registrovana van Crne Gore, u skladu sa članom 75a". Taj model se u regionu često nudi kao rješenje za dovođenje radnika.
Član 221b ga, međutim, odlaže: odredbe člana 21 st. 7 do 10, člana 68 stav 3 tačka 3, čl. 75, 75a, 75b, 75v i 75g i člana 78 stav 1 tač. 7a i 7v „primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji". Dok se to ne desi, to nije otvoren kanal. Ponuda „dovodimo vam ekipu iz Albanije preko naše agencije" danas nema uporište u zakonu, a odgovornost za nezakonit rad snosi poslodavac koji koristi rad stranca.
Isti član 221b određuje i da se do ulaska u EU na sezonsko zapošljavanje primjenjuje član 79, uz dokaze o opravdanosti zahtjeva iz člana 69.
Dokumenti iz Albanije: apostille da, konzularna legalizacija ne
Uz zahtjev za dozvolu prilažu se dokazi iz člana 43 stav 1 tač. 1 do 4 i tač. 7 i 9, a po članu 69 i pisana ponuda poslodavca, dokaz o zdravstvenoj sposobnosti i — za zapošljavanje — dokaz o stečenom nivou obrazovanja i kvalifikaciji. Dio tih isprava je albanska javna isprava (uvjerenje o nekažnjavanju iz člana 43 stav 1 tačka 7, diplome, izvodi).
Ovdje je nalaz jednoznačan i provjeren u statusnoj tabeli Haške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH, provjereno 2. septembra 2026):
- Albanija je strana Haške konvencije od 5. oktobra 1961. o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, sa stupanjem na snagu 9. maja 2004.
- Crna Gora je takođe strana, sa stupanjem na snagu 3. juna 2006.
Praktično to znači: albanska javna isprava se ne legalizuje konzularno, nego se ovjerava apostille pečatom nadležnog organa Republike Albanije (Konzularna direkcija Ministarstva za Evropu i vanjske poslove), a zatim prevodi na crnogorski jezik kod ovlašćenog sudskog prevodioca. Zakon o strancima za upućene radnike izričito traži prevod ovlašćenog prevodioca na zahtjev inspekcije rada — isti standard uzmite kao radnu pretpostavku i za ostatak dokumentacije.
Socijalno osiguranje: šta jeste, a šta nismo mogli potvrditi
Ono što je nesporno i propisano crnogorskim zakonom: član 70 stav 6 obavezuje poslodavca da u roku od 24 časa od dana izdavanja dozvole za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja sa strancem zaključi ugovor o radu i prijavi ga na obavezno socijalno osiguranje, u skladu sa propisima o radu. Ta obaveza ne zavisi ni od kakvog međudržavnog sporazuma.
Ono što je otvoreno: bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju između Crne Gore i Republike Albanije potpisan je 27. februara 2023. godine, a Skupština Crne Gore je predlog zakona o njegovom potvrđivanju razmatrala u februaru 2025. godine. Datum stupanja na snagu i početka primjene nismo mogli potvrditi iz važećeg primarnog izvora — spisak sporazuma na sajtu Fonda PIO Crne Gore učitava se dinamički i u pretrazi 2. septembra 2026. nije vratio dokument, a broj „Službenog lista CG — Međunarodni ugovori" u kojem bi zakon o potvrđivanju bio objavljen nismo mogli nezavisno provjeriti.
Zato: ne planirajte sabiranje staža, prenosivost prava ni upotrebu potvrde o osiguranju iz Albanije dok status sporazuma ne potvrdite u dosijeu — direktno kod Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore i Fonda za zdravstveno osiguranje. Do te potvrde radite sa pretpostavkom da se primjenjuje samo crnogorski propis, a zdravstveno osiguranje iz člana 43 stav 1 tačka 3 obezbjeđujete putnim zdravstvenim osiguranjem ovlašćenog društva ili osiguranjem po zakonu.
Rokovi koji vas obavezuju kao poslodavca
| Obaveza | Rok | Pravni izvor |
|---|---|---|
| Zaključiti ugovor o radu i prijaviti radnika na obavezno socijalno osiguranje | 24 časa od izdavanja dozvole | čl. 70 st. 6 |
| Obavijestiti Ministarstvo ako radnik nije stupio na rad (radi poništaja dozvole) | najkasnije 3 dana | čl. 70 st. 7 |
| Držati kopiju dozvole, odnosno potvrde o prijavi rada u poslovnim prostorijama / na mjestu rada | trajno, za sve vrijeme rada | čl. 66 st. 5 |
| Obavijestiti Ministarstvo o prestanku rada stranca prije isteka dozvole | najkasnije 8 dana od prestanka rada | čl. 66 st. 6 |
| Podnijeti prijavu rada prije početka rada stranca po članu 85 | prije početka rada | čl. 85 st. 3 |
| Podnijeti zahtjev za produženje dozvole | najranije 60, najkasnije 30 dana prije isteka | čl. 82 st. 1 |
Uz to, član 66 stav 2 dozvoljava rad samo na poslovima za koje je dozvola izdata i samo kod poslodavca koji ga zapošljava, a stav 4 zabranjuje da radnika rasporedite na druge poslove. Izuzetak iz stava 3 postoji samo za izvršnog direktora kod više poslodavaca. Stav 7 je apsolutan: poslodavac ne smije zapošljavati niti koristiti rad stranca koji nezakonito boravi u Crnoj Gori.
Kazne po članu 210 — i jedna raširena zabluda
| Ko odgovara | Raspon novčane kazne |
|---|---|
| Poslodavac — pravno lice | 1.000 – 10.000 eura |
| Odgovorno lice u pravnom licu | 300 – 2.000 eura |
| Preduzetnik | 300 – 6.000 eura |
| Dodatno, za isti prekršaj | zaštitna mjera zabrane vršenja djelatnosti do 6 mjeseci (čl. 210 st. 4) |
Prekršaji iz stava 1 pokrivaju upravo gore navedene propuste: raspoređivanje na poslove za koje dozvola nije izdata (tač. 3), nepostojanje kopije dozvole na mjestu rada (tač. 4), neobavještavanje o prestanku rada u roku od osam dana (tač. 5), zapošljavanje stranca koji nezakonito boravi (tač. 6), nepodnošenje prijave rada po članu 85 (tač. 11), nezaključivanje ugovora i neprijavljivanje na osiguranje u roku od 24 časa (tač. 9).
🔴 Član 210 ne poznaje množilac po radniku. U praksi kruži tvrdnja da se kazna množi brojem zatečenih stranaca — u tekstu člana 210 takve odredbe nema; raspon je vezan za prekršaj, a ne za broj radnika. To ne znači da je izloženost mala: više prekršajnih radnji znači više prekršaja, a zabrana djelatnosti do šest mjeseci je za sezonski posao teža od bilo koje novčane kazne. Napominjemo i da su tačke 12 do 14 stava 1 (EU plava karta) članom 221 odložene do pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Kako da ovo izgleda u vašem dosijeu
Redoslijed koji izdržava inspekciju rada je uvijek isti: prvo odredite osnov (kvota, član 78 izuzetak, ili potvrda o prijavi rada po članu 85), pa tek onda pribavljate dokumenta iz Albanije sa apostille ovjerom i sudskim prevodom, pa podnosite zahtjev, pa u roku od 24 časa od izdavanja dozvole zaključujete ugovor i prijavljujete radnika, i tek onda radnik staje na radno mjesto. Obrnuti redoslijed — „doći će bez vize pa ćemo srediti" — je onaj koji generiše prekršajni predmet.
RoNa Legal je registrovani posrednik u zapošljavanju (djelatnost 78.10) i pravni savjetnik: pripremamo i provjeravamo dosije, biramo osnov, koordiniramo sa licenciranim agencijama i, kada je za predmet potrebno zastupanje, sarađujemo sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore. Ako pripremate sezonu ili prvi angažman albanskog kadra, počnite od pregleda propisa o zapošljavanju stranaca, pogledajte kako izgleda rad sa strancima u crnogorskom postupku, a listu usluga imate na stranici usluga. Za konkretan predmet pišite nam preko kontakt stranice.
