Ako čitate ovo na našem jeziku, vjerovatno vam ne treba objašnjenje šta je advokat i kako se do njega dolazi. Ono što se rjeđe zna jesu granice — šta advokatu pripada isključivo, šta ne smije ni po kojoj cijeni, i u kom trenutku osoba preko puta stola pravno gledano više nije samo vaš zastupnik.
Za stranca koji ovdje kupuje nekretninu, otvara društvo ili sređuje boravak, te granice nisu akademsko pitanje. One odlučuju ko odgovara ako nešto pođe naopako.
Tekstovi korišćeni na ovoj strani: Zakon o advokaturi („Službeni list RCG", br. 79/06; „Službeni list CG", br. 73/10 i 22/17), Kodeks profesionalne etike advokata („Službeni list CG", br. 056/26 od 24.04.2026, usvojen na Skupštini Advokatske komore 14. marta 2026) i Advokatska tarifa („Službeni list CG", br. 132/25 i 153/25).
Šta je advokatska djelatnost
Advokatura je, po članu 2 Zakona, nezavisna i samostalna služba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim licima, a njome se mogu baviti advokati upisani u imenik Advokatske komore — samostalno, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili u advokatskom ortačkom društvu. Pravo bavljenja stiče se upisom u imenik i polaganjem zakletve (član 4), a advokat ima pravo da radi na cijeloj teritoriji Crne Gore (član 9).
Član 3 nabraja šta pravna pomoć obuhvata: davanje pravnih savjeta i mišljenja; sastavljanje tužbi, žalbi, molbi i drugih podnesaka; sastavljanje ugovora, testamenata, izjava i drugih isprava; zastupanje i odbranu pred sudovima i drugim državnim organima, privrednim društvima i drugim pravnim licima; zastupanje u pravnim poslovima; i druge poslove pravne pomoći u ime i za račun stranke.
Vrijedi zapaziti treću tačku. Sastavljanje ugovora nije sporedna usluga — Zakon ga izričito svrstava u pravnu pomoć.
Šta advokat ne smije
Ovdje počinje dio koji strance najčešće iznenadi.
Ne smije da se profesionalno bavi ničim drugim. Član 10: advokat je dužan da se stvarno i stalno bavi advokaturom i može profesionalno obavljati samo advokatsku djelatnost. Isti član ga obavezuje da kao tajnu čuva sve podatke do kojih je došao pružajući pravnu pomoć.
Ne smije da se reklamira. Član 21a je kratak i bez ograda: „Zabranjeno je reklamiranje advokata, zajedničke advokatske kancelarije i advokatskog ortačkog društva putem sredstava javnog informisanja, bilborda i na drugi način, kao i prilikom predstavljanja." Način predstavljanja bliže uređuju Statut i Kodeks.
Kodeks iz 2026. razrađuje to u posebnom poglavlju. Polazna rečenica je programska: advokata treba da preporučuju samo znanje koje je pokazao, uspjeh koji je ostvario i ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom. Zatim slijedi lista postupaka koji se smatraju nedopuštenim sticanjem klijenata. Za klijenta su najkorisniji ovi:
- objavljivanje reklama i ponuda u javnim glasilima, portalima i drugim publikacijama kojima advokat preporučuje sebe ili reklamira svoju kancelariju;
- organizovanje ili korišćenje posrednika i agenata kojima obećava ili daje nagradu, čini im usluge ili s njima dogovara diobu nagrade za svoj rad;
- nuđenje jeftinijeg ili besplatnog zastupanja mimo uslova predviđenih Kodeksom i Tarifom;
- davanje trećim, unaprijed neodređenim licima svojih vizit-karti, memoranduma, pečata ili blanko punomoćja;
- omalovažavanje drugih advokata i stupanje u kontakt sa klijentima drugih advokata;
- senzacionalističko ili samohvalisavo javno predstavljanje sopstvenih predmeta i sposobnosti;
- poslovna veza sa nadripisarima.
Posljednja stavka zaslužuje pažnju. Kodeks ide dalje od zabrane: advokat je dužan da prijavi Advokatskoj komori svaki slučaj nadripisarstva u koji se lično uvjerio ili o kojem ima vjerodostojne dokaze.
Zabrana ima i jasno određen izuzetak. Ne odnosi se na stručne skupove, konferencije za javnost i druga javna obraćanja povodom pitanja od pravnog ili društvenog značaja, ako imaju informativni i stručni karakter i ne predstavljaju promociju usluga. Za internet Kodeks izričito najavljuje da će Advokatska komora donijeti poseban propis o načinu i uslovima web prezentacije, uključujući društvene mreže.
Praktična posljedica za vas: advokata u Crnoj Gori ne možete birati po marketingu, jer marketinga po pravilu ne smije ni biti. A ako vam neko ko nije advokat nudi da vas „poveže" sa advokatom uz proviziju, to je aranžman koji Kodeks na advokatskoj strani zabranjuje.
Ko šta smije
| Ko | Osnov | Šta smije | Ograničenje |
|---|---|---|---|
| Advokat upisan u imenik Advokatske komore Crne Gore | Zakon, čl. 2, 4, 9 | Sve iz člana 3, na cijeloj teritoriji | Ne smije se reklamirati (čl. 21a) niti se profesionalno baviti drugim poslom (čl. 10) |
| Advokat iz države članice EU, upisan u imenik stranih advokata pod matičnim nazivom | Zakon, čl. 5v | Savjete o pravu matične države, pravu EU i međunarodnom pravu | Zastupanje pred sudovima i organima samo zajedno sa advokatom koji u Crnoj Gori radi pod nazivom „advokat" na crnogorskom jeziku |
| Advokat iz države članice EU koji nije upisan u imenik | Zakon, čl. 5đ | Iste poslove, uz prethodno pisano obavještenje Komori i dokaz o upisu i osiguranju u matičnoj državi | Isto ograničenje kod zastupanja |
| Advokat iz EU koji položi ispite na crnogorskom jeziku | Zakon, čl. 5a | Radi pod nazivom „advokat" | Traži se pravosudni i advokatski ispit na crnogorskom jeziku |
| Savjetnik iz države koja nije članica EU | — | Zakon za njega ne predviđa upis po čl. 5a ili 5v | Poslovi rezervisani za crnogorskog advokata ostaju kod crnogorskog advokata |
| Posrednik ili agencija bez advokatskog svojstva | — | — | Advokat s njim ne smije biti u poslovnoj vezi; nadripisarstvo se prijavljuje Komori |
Zapazite red za advokata iz EU pod matičnim nazivom: Zakon mu dopušta savjete o svom pravu, pravu EU i međunarodnom pravu, ali zastupanje pred crnogorskim organima mora vršiti zajedno sa crnogorskim advokatom. To nije formalnost — to je zakonski opis modela u kojem strani pravni tim i lokalni advokat rade na istom predmetu.
Pravilo koje iznenađuje: u dvostranim poslovima advokat zastupa obje stranke
Ovo je najvažniji pasus na strani, i gotovo ga niko ne očekuje.
Kodeks propisuje: „Kod sastavljanja isprava i u dvostranim pravnim poslovima advokat je zastupnik obje stranke i dužan je da savjesno štiti njihove interese, bez obzira koja mu se od njih prva obratila i koja plaća nagradu."
Pročitajte to nad ugovorom o kupoprodaji stana. Advokat koji sastavlja ispravu nije, u toj ulozi, isključivo vaš — dužan je i prema drugoj strani, i to bez obzira na to ko ga je angažovao i ko plaća. Pravilo je logično: isprava mora biti valjana za oba potpisnika. Ali iz njega slijedi zaključak koji se u praksi propušta.
Ako želite zastupnika koji duguje lojalnost samo vama, morate ga angažovati odvojeno od onoga ko sastavlja ispravu. To su dvije različite uloge, i nije neuobičajeno da ih obavljaju dva različita advokata.
Kada advokat mora da odbije
Član 11 daje advokatu slobodu da odluči hoće li prihvatiti stranku. Član 12 mu tu slobodu oduzima i pretvara je u dužnost odbijanja. Advokat mora odbiti pružanje pravne pomoći ako:
- je u istoj pravnoj stvari zastupao ili branio protivnu stranu;
- je bio pripravnik kod advokata ili član kancelarije, odnosno društva, koje u istoj stvari zastupa ili je zastupalo protivnu stranu;
- je u istoj stvari postupao kao sudija, državni tužilac ili službeno lice u državnom organu, organu lokalne samouprave ili lokalne uprave;
- mu se, u roku od dvije godine od prestanka pravosudne funkcije, obrati stranka u čijoj je drugoj pravnoj stvari postupao kao nosilac te funkcije;
- su interesi stranke u suprotnosti sa njegovim interesima, interesima njegovih najbližih srodnika ili drugih stranaka.
Lista se time ne iscrpljuje — posljednja tačka člana 12 upućuje i na druge slučajeve utvrđene zakonom, Statutom i Kodeksom.
Peta tačka je ona koju stranci nikada ne provjere. Ako je vaš budući advokat donedavno bio sudija ili tužilac, dvogodišnji rok je pitanje koje se postavlja na početku, a ne kad druga strana uloži prigovor.
Šta smijete tražiti
Zakon daje klijentu nekoliko prava koja se rijetko koriste.
Spise i isprave. Član 14: advokat je dužan da stranci na njen zahtjev preda sve njene spise i isprave, a predmet čuva pet godina po prestanku zastupanja, ako se drugačije ne dogovori.
Prelazni rok kod otkaza. Član 13: advokat smije otkazati punomoćje, ali je dužan da o tome odmah obavijesti organ koji vodi postupak, a na zahtjev stranke da nastavi pružanje pravne pomoći još najduže sedam dana od tog obavještenja.
Pristanak na zamjenu. Član 20: advokatski pripravnik može zamijeniti advokata u zastupanju bez zamjeničkog punomoćja — ali uz prethodnu saglasnost stranke. Za propuste pripravnika materijalno odgovara advokat kod kojeg je zaposlen.
Osiguranje. Član 6: po upisu, advokat je dužan da zaključi ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti. To je pitanje koje se postavlja jednom, na početku.
Nagrada: okvir je promijenjen 1. januara 2026.
Iznose ovdje ne navodimo — oni pripadaju Tarifi, a ne komentaru. Ali okvir treba znati.
Nova Advokatska tarifa objavljena je u „Službenom listu CG" br. 132/25 i 153/25, a po članu 11 primjenjuje se od 1. januara 2026. godine; danom početka primjene prestala je da važi ranija tarifa iz 2017. Tumačenje Tarife, na zahtjev stranke, advokata ili suda, daje Upravni odbor Advokatske komore i ono je obavezujuće u primjeni.
Dvije odredbe vrijede za pregovore o angažmanu. Stranka duguje nagradu i naknadu troškova bez obzira na uspjeh u sporu, osim ako se izričito ne ugovori drugačije. I Kodeks smatra nedopuštenim nuđenje jeftinijeg ili besplatnog zastupanja mimo uslova predviđenih Kodeksom i Tarifom — pa ponuda koja izgleda kao komercijalni ustupak nije nužno dopuštena.
Naša pozicija, izričito
Rona Legal nije upisana u imenik Advokatske komore Crne Gore. Poslove koji po Zakonu pripadaju crnogorskom advokatu — prije svega zastupanje pred sudovima i državnim organima — vodimo zajedno sa advokatima upisanim u imenik, a mi pokrivamo pripremu predmeta, prekograničnu stranu i komunikaciju sa klijentom.
To pišemo zato što je granica iz prethodne tabele pravno relevantna za vas: ako vam neko nudi zastupanje pred crnogorskim sudom bez upisa u imenik, prvo provjerite po kom osnovu.
Prije nego što potpišete punomoćje
Prije angažmana korisno je razjasniti četiri stvari pisano: da li je advokat upisan u imenik; da li je u istoj stvari već imao dodira sa drugom stranom; u kojoj ulozi nastupa — kao sastavljač isprave za obje strane ili kao vaš zastupnik; i po kojoj se tarifi obračunava rad.
Ako imate predmet u toku ili tek pripremate kupovinu, pošaljite nam nacrt isprave i opis situacije — reći ćemo vam koji dio posla po crnogorskom pravu mora ići preko advokata upisanog u imenik, a koji ne mora. Možete nas kontaktirati preko stranice za kontakt. Šira slika za strane klijente, na engleskom, nalazi se u Lawyer in Montenegro, a opis načina rada sa lokalnim advokatima u Montenegro Lawyer and Legal Advisory Services.