Srpski radnici u Crnoj Gori: šta poslodavac mora da uredi prije prvog radnog dana

Lična karta otvara granicu, ne radno mjesto. Šta poslodavac mora urediti prije angažovanja srpskog radnika: osnov rada, kvota, rokovi i kazne.

Rohat Kahraman· 2. septembar 2026.Ažurirano · 2. septembar 2026.
Srpski radnici u Crnoj Gori: šta poslodavac mora da uredi prije prvog radnog dana

Srbija je drugi najveći pojedinačni izvor radne snage u Crnoj Gori. Prema podacima MUP-a i Zavoda za zapošljavanje, u 2025. godini je 40.567 stranaca iz 107 država dobilo dokument za rad; od toga je 8.148 bilo iz Srbije. Sektorski, to je ista slika koju poslodavac na terenu poznaje: građevinarstvo 6.920, ugostiteljstvo i smještaj 6.805. Geografski je koncentrisano — 33,45% dozvola otpada na Podgoricu, 25,43% na Budvu. Do 1. juna 2026. izdato je 14.778 dozvola.

Ova stranica je pisana poslodavcu koji angažuje radnike iz Srbije: izvođaču, hotelijeru, podizvođaču, vlasniku društva registrovanog u Crnoj Gori. Nije pisana kandidatu za posao. Ispod je koji dokument je osnov rada, koji kanal je danas stvarno otvoren, šta ostaje na poslodavcu poslije izdavanja dozvole i koliko košta pogrešna konstrukcija.

Blizina je operativna prednost, ali i najskuplja zabluda

Nijedna druga grupa radnika nije poslodavcu logistički jednostavnija. Zbog toga se baš ovdje najčešće pravi greška koja se kasnije skupo plaća: pretpostavka da je „lako doći" isto što i „smije da radi".

Ulazak državljanina Srbije uređuje Uredba o viznom režimu („Službeni list CG", br. 33/19, 67/20, 8/23, 56/23, 127/24, 13/25, 119/25, 126/25, 154/25, 53/26, 61/26 i 108/26; posljednja izmjena od 23. jula 2026). Konsolidovani tekst smo pročitali 2. septembra 2026. i u njemu Srbija stoji na dva mjesta:

Osnov ulaskaDokumentDužinaNapomena
Član 1važeća putna isprava (pasoš)do 90 danaopšti bezvizni režim
Član 2važeća lična karta izdata od nadležnog organado 30 danaisti član pokriva i države članice EU, BiH, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Albaniju i druge

Oba člana daju dane boravka. Nijedan ne daje pravo na rad.

Osnov za rad je u drugom propisu i tu nema alternative. Zakon o strancima („Sl. list CG", br. 012/18, 003/19, 086/22, 077/24, 003/26 i 033/26), član 66 stav 1: stranac u Crnoj Gori može da radi na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako zakonom nije drukčije propisano. Lična karta nije nijedno od to dvoje.

Uz to, član 34 postavlja tavanicu boravka: najduže 90 dana u periodu od 180 dana, računajući od dana prvog ulaska. Za srpske radnike ovo je praktično najvažnija odredba cijele stranice, jer se rotacija radi automobilom, često i sedmično. Uzastopni izlasci i ulasci ne resetuju brojač. Poslodavac koji „rotira" ekipu svakih trideset dana u uvjerenju da time uvijek počinje nov period, gradi raspored na pogrešnoj pretpostavci — a radnik u jednom trenutku prelazi u nezakonit boravak, ne znajući ni sam.

Tavanica iz Zakona nadjačava dane iz Uredbe

Ovo je tačka na kojoj se najčešće lomi raspored rotacije. Uredba o viznom režimu daje dane, ali ne ukida ograničenje iz Zakona o strancima. Dvije odredbe to zaključavaju sa granice:

  • Član 8 stav 1 tačka 6 Zakona o strancima: strancu se odbija ulazak ako je već iskoristio dozvoljeni boravak od 90 dana u periodu od 180 dana.
  • Član 17: ista tavanica važi i kod vize, uz izričito pravilo da izdata viza ne garantuje ulazak u Crnu Goru.

Praktična posljedica za poslodavca koji vozi ekipu iz Srbije: odluka se ne donosi u vašoj kancelariji nego na graničnom prelazu, na osnovu brojača koji teče od prvog ulaska. Radnik kojem je brojač pun biva vraćen — bez obzira na to što ima ličnu kartu, potpisan raspored i rezervisan smještaj. Ako je taj čovjek nosilac ključne faze radova, zastoj nije administrativni nego operativni.

Zato se kod srpskih ekipa isplati voditi evidenciju dana boravka po radniku, odvojeno od evidencije radnih sati. To je jedini način da se vidi kada se neko približava tavanici prije nego što ga granica vrati.

Koji dokument: jedinstvena dozvola ili potvrda o prijavi rada

U crnogorskom sistemu ne postoji poseban Zakon o zapošljavanju stranaca. Raniji propisi (22/08 i 32/11) stavljeni su van snage članom 144 Zakona o strancima iz 2014, pa se sve rješava unutar Zakona o strancima. Pretraga po „zakonu o zapošljavanju stranaca" vodi u slijepu ulicu i to je čest izvor zastarjelih savjeta.

1. Jedinstvena dozvoladozvola za privremeni boravak i rad. Jedan dokument koji nosi i boravak i rad. To je standardni put za radnika koji se angažuje na duže, u okviru godišnje kvote.

2. Potvrda o prijavi radačlan 85. Stranac po ovom osnovu može boraviti i raditi do 90 dana u periodu od jedne godine, i to samo u okviru zatvorene liste od 18 kategorija. Za vlasničku i upravljačku strukturu relevantna je tačka 2 (osnivači, članovi organa upravljanja i rukovođenja, izvršni organi društva i revizori koje je to društvo angažovalo). Tu su i tačka 13 (isporuka, montaža ili servis mašina i opreme — do 30 dana neprekidno, odnosno tri mjeseca godišnje sa prekidima) i tačka 6 (usluge koje traže visoko obrazovanje ili posebno specijalističko znanje, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa).

Član 85 stav 2 traži ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla prije dolaska stranca, a stav 3 da se prijava podnese prije početka rada. Prijavu podnosi pravno ili fizičko lice koje koristi usluge stranca.

Izbor između ta dva osnova nije stvar preferencije nego prirode posla. Montaža opreme koja traje tri sedmice i stalno radno mjesto u kuhinji hotela nijesu isti pravni slučaj, iako su oba „rad stranca".

Kanal: kvota, direktor, sezona

Kvotu utvrđuje Vlada najkasnije do 30. novembra tekuće godine za narednu (član 76), na predlog organa nadležnog za poslove rada, uz mišljenja Zavoda za zapošljavanje, resornih organa i Socijalnog savjeta (član 77).

Kvota za 2026. godinu iznosi 28.988 dozvola — 5.000 rezerve + 21.668 + 2.320 (Vlada, 18. decembra 2025). Zakonski okvir dopunjen je Zakonom o izmjeni Zakona o strancima („Sl. list CG", br. 33/2026, objavljen 10. marta 2026, na snazi od 18. marta 2026).

Struktura izdatih dokumenata u 2025. pokazuje koliko kanali stvarno teže:

KanalObim u 2025.Tipična upotreba
Zapošljavanje u okviru kvote27.689gradilište, hotel, kuhinja — glavnina
Dozvola po osnovu direktora11.826rukovodilac društva registrovanog u Crnoj Gori
Ostali osnovi1.052posebni i kvalifikovani slučajevi

Kolona sa direktorima nije sitnica: više od četvrtine svih dokumenata. Vlasnik iz Srbije koji otvara d.o.o. u Crnoj Gori svoj status po pravilu rješava tu, dok ekipa na terenu ide kroz kvotu. Spajanje ta dva predmeta u jedan dosije redovno proizvodi kašnjenje.

Kvota nije neograničen bazen nego kalendarsko ograničenje. Ako se stavka popuni na početku sezone, ekipa planirana za avgust realno počinje u septembru. Kod sezonskog posla to je razlika između ispunjenog i probijenog ugovora.

Put preko agencije iz inostranstva danas nije otvoren

Ovo treba reći bez ublažavanja, jer se u regionu nudi kao rješenje. Član 68 stav 3 tačka 3 i članovi 75, 75a, 75b, 75v i 75g Zakona o strancima primjenjivaće se, saglasno članu 221b, od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Dakle dovođenje radnika preko agencije registrovane u inostranstvu nije kanal koji danas postoji. Ako vam neko taj put nudi, tražite broj člana na koji se poziva.

Isto važi i za Plavu kartu EU: prekršajne odredbe iz člana 210 stav 1 tačke 12–14 odložene su članom 221 do pristupanja. Plan zasnovan na tom osnovu nije današnji režim.

Tri stavke specifične za srpski dosije

StavkaNalazIzvor / datum provjere
Legalizacija ispravaObje države su ugovornice Haške konvencije iz 1961 — apostille je dovoljan, puna konzularna legalizacija se ne traži. Srbija sukcesijom od 27.04.1992, Crna Gora od 03.06.2006statusna tabela HCCH, provjereno 02.09.2026
Socijalno osiguranjeSporazum o socijalnom osiguranju između Crne Gore i Srbije postoji — Vlada Crne Gore ga objavljuje u svojoj dokumentaciji, a na srpskoj strani je objavljen u „Sl. glasniku RS", br. 102/07gov.me dokumentacija; propisi RS
UlazakČlan 1 Uredbe: 90 dana sa pasošem · Član 2: 30 dana sa ličnom kartomkonsolidovana Uredba o viznom režimu 108/26, čitano 02.09.2026

⚠ Šta ne tvrdimo: tačan broj „Službenog lista CG — Međunarodni ugovori" u kojem je zakon o potvrđivanju objavljen, kao ni datum stupanja na snagu i početka primjene sporazuma o socijalnom osiguranju, nijesmo mogli potvrditi iz dostupnog primarnog izvora — lista sporazuma na sajtu Fonda PIO učitava se dinamički i u pretrazi 2. septembra 2026. nije vratila dokument. Prije nego što se oslonite na sporazum kod upućenih radnika (detašman), pribavite potvrdu Fonda PIO o primjenjivim obrascima za konkretan slučaj. Postojanje sporazuma i primjenjivost njegovog konkretnog člana na vaše trajanje upućivanja nijesu ista stvar.

Apostille praktično štedi vrijeme: diplome, uvjerenja o nekažnjavanju i izvodi iz matičnih knjiga iz Srbije nose apostille pečat i ne idu u konzularni lanac. Ali apostille potvrđuje samo lanac potpisa i pečata — ne i da će sadržaj isprave biti prihvaćen. Prevod ovlašćenog sudskog tumača na crnogorski jezik je odvojena obaveza i apostille je ne zamjenjuje.

Šta ostaje na poslodavcu poslije izdavanja dozvole

Najveći dio prekršajnih predmeta ne nastaje zato što dozvole nema, nego zato što se koristi mimo svog obima. Član 66 veže poslodavca cijelim trajanjem dokumenta:

  • Stav 2 — stranac smije raditi samo na poslovima za koje je dozvola izdata i samo kod poslodavca koji ga zapošljava.
  • Stav 4 — poslodavac ga ne smije rasporediti na druge poslove.
  • Stav 5 — poslodavac je dužan da kopiju dozvole ili potvrde drži na mjestu rada. Original u sjedištu ne zadovoljava kontrolu na gradilištu.
  • Stav 6 — prestanak rada prije roka prijavljuje se ministarstvu u roku od 8 dana.
  • Stav 7 — poslodavac ne smije zapošljavati niti koristiti rad stranca koji nezakonito boravi u Crnoj Gori.

Uz to, član 70 stav 6: u roku od 24 časa od izdavanja dozvole za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja, poslodavac sa strancem zaključuje ugovor o radu i prijavljuje ga na obavezno socijalno osiguranje. Ta obaveza ne zavisi ni od kakvog međudržavnog sporazuma i ne trpi odlaganje.

Za poslodavce iz regiona najrizikovniji su stavovi 2 i 4. Premještanje majstora sa jednog gradilišta na drugo, ili na drugo pravno lice unutar iste grupe, u poslovnoj praksi izgleda kao rutina. U crnogorskom režimu to je izlazak izvan obima dozvole: dva društva iz iste grupe su dva različita poslodavca.

Kazne: rasponi i jedna netačna informacija koja kruži

Prekršajne kazne su u članu 210:

SubjektRaspon kazne
Pravno lice1.000 – 10.000 €
Odgovorno lice u pravnom licu300 – 2.000 €
Preduzetnik300 – 6.000 €

Član 210 stav 4 predviđa i zabranu obavljanja djelatnosti do 6 mjeseci. U praksi je to teža posljedica od novčane kazne: zabrana usred sezone pogađa ugovorne penale i dinamiku radova mnogo jače.

🔴 Netačna informacija koja uporno kruži: „kazna se množi brojem radnika". U članu 210 nema množioca po radniku. Kazna se odmjerava u rasponu koji stoji u tekstu, prema vrsti subjekta. To ne znači da je prekršaj beznačajan — znači da procjena rizika koja polazi od „10.000 € po svakom radniku" nije zasnovana na tekstu propisa, nego na priči.

Troškovna strana: dvije pogrešne pretpostavke

„Porez na dohodak je ravnih 9%." Nije. Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, član 10, izmijenjen je („Sl. list CG", br. 160/25 od 30.12.2025) i primjenjuje se od 1.1.2026. Za zarade, mjesečno: 0% do 700 €, 9% od 700,01 do 1.000 €, 15% preko 1.000,01 €.

„Porez na dobit je ravnih 9%." Takođe nije. Zakon o porezu na dobit pravnih lica, član 28, izričito kaže da su stope progresivne: do 100.000 € 9%; od 100.000,01 do 1.500.000 € 9.000 € + 12% na razliku; preko 1.500.000,01 € 177.000 € + 15% na razliku.

Za poslodavca sa većim brojem angažovanih to nije akademska razlika nego stavka koja mijenja godišnji plan.

Redoslijed koji radi

  1. Pravno lice i status vlasnika — ko je poslodavac u Crnoj Gori i ko je direktor; ta dva predmeta se vode odvojeno.
  2. Kanal i kalendar — kvota ili potvrda po članu 85; redoslijed podnošenja prema sezoni.
  3. Isprave iz Srbije — apostille, zatim prevod ovlašćenog tumača; rokovi važenja se planiraju unazad od datuma podnošenja.
  4. Osnov rada — jedinstvena dozvola ili potvrda; opis posla, poslodavac i mjesto rada moraju biti saglasni članu 66 stav 2.
  5. 24 časa — ugovor o radu i prijava na obavezno socijalno osiguranje (član 70 stav 6).
  6. Režim usklađenosti — kopija na mjestu rada (66/5), prijava prijevremenog prestanka u 8 dana (66/6), bez prerasporeda (66/4).

RoNa Legal je registrovani posrednik u zapošljavanju (djelatnost 78.10) i pravni savjetnik; ne vršimo ustupanje niti iznajmljivanje radne snage. Naš posao je da dosije poslodavca postavimo prema važećem tekstu, da pokažemo — sa brojem člana — koji je kanal danas otvoren a koji odložen, i da postupak koordiniramo sa licenciranim agencijama, uz saradnju sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore kada je zastupanje potrebno. Šire objašnjenje okvira za zapošljavanje stranaca dali smo u tekstu o propisima za zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori, a pregled usluga je na stranici usluga i na kontakt stranici. Ako već imate angažovane radnike iz Srbije, najkorisniji prvi korak je provjera postojećih dozvola prema članu 66 st. 2, 4, 5 i 6 — jer se tu, a ne kod podnošenja zahtjeva, otvara najveći broj prekršajnih predmeta.

Najčešća pitanja

Državljanin Srbije može da uđe sa ličnom kartom — znači li to da može odmah da počne da radi?

Ne. Član 2 Uredbe o viznom režimu daje boravak do 30 dana sa ličnom kartom, a član 1 do 90 dana sa pasošem. Osnov za rad je isključivo dokument iz člana 66 stav 1 Zakona o strancima: dozvola za privremeni boravak i rad ili potvrda o prijavi rada.

Rotiramo ekipu na svakih 30 dana. Da li se time brojač boravka poništava?

Ne. Član 34 postavlja tavanicu od 90 dana u periodu od 180 dana, računajući od dana prvog ulaska. Uzastopni izlasci i ulasci ne otvaraju nov period. Raspored zasnovan na suprotnoj pretpostavci vodi radnika u nezakonit boravak.

Imamo dozvolu za radnika na jednom gradilištu. Smijemo li ga prebaciti na drugo?

Ne bez provjere obima dozvole. Član 66 stav 2 vezuje rad za poslove za koje je dozvola izdata i za poslodavca koji ga zapošljava, a stav 4 zabranjuje raspoređivanje na druge poslove. Dva društva iz iste grupe su dva različita poslodavca.

Da li je za isprave iz Srbije dovoljan apostille?

Da. Obje države su ugovornice Haške konvencije iz 1961 (Srbija sukcesijom od 27.04.1992, Crna Gora od 03.06.2006), pa se konzularna legalizacija ne traži. Prevod ovlašćenog sudskog tumača na crnogorski jezik je posebna obaveza koju apostille ne zamjenjuje.

Postoji li sporazum o socijalnom osiguranju sa Srbijom?

Sporazum postoji i Vlada Crne Gore ga objavljuje u svojoj dokumentaciji; na srpskoj strani objavljen je u „Sl. glasniku RS", br. 102/07. Datum stupanja na snagu i broj crnogorskog službenog glasila nijesmo mogli potvrditi iz dostupnog primarnog izvora, pa prije oslanjanja na sporazum kod upućenih radnika pribavite potvrdu Fonda PIO o primjenjivim obrascima.

Množi li se kazna brojem nezakonito angažovanih radnika?

Ne. Član 210 propisuje raspone po vrsti subjekta — pravno lice 1.000–10.000 €, odgovorno lice 300–2.000 €, preduzetnik 300–6.000 € — i nema množioca po radniku. Uz to je moguća zabrana obavljanja djelatnosti do 6 mjeseci (član 210 stav 4).

Možemo li radnike dovesti preko agencije registrovane u Srbiji?

Ne po posebnom režimu iz Zakona o strancima. Član 68 stav 3 tačka 3 i članovi 75–75g primjenjivaće se, saglasno članu 221b, tek od pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

U kom roku moramo prijaviti radnika na osiguranje?

Član 70 stav 6: u roku od 24 časa od izdavanja dozvole zaključuje se ugovor o radu i vrši prijava na obavezno socijalno osiguranje. Ta obaveza ne zavisi od međudržavnog sporazuma.