Turski radnici u Crnoj Gori: šta poslodavac mora da uredi prije nego što ih angažuje

Turska je u 2025. godini bila najbrojnija pojedinačna nacionalnost među stranim radnicima u Crnoj Gori. Prema podacima MUP-a i Zavoda za zapošljavanje, te godine je izdato 40.567 odobrenja za rad državljanima 107 zemalja, a na turske državljane odnosi se 10.346 — više nego na Srbiju (8.148) i Rusiju (7.429). Do 1. juna 2026. izdato je dodatnih 14.778 odobrenja.

Ako ste poslodavac koji već ima ili planira da ima turske radnike na gradilištu, u hotelu ili u proizvodnji, ovaj tekst je pisan za vas — ne za kandidata. Pitanje nije „da li turski radnici mogu da rade u Crnoj Gori" (mogu), nego na osnovu kog dokumenta, kroz koji kanal, uz koje rokove i sa kojim rizikom po vaše društvo ako se nešto od toga preskoči.

Prvo pravilo koje se najčešće krši: ulazak i rad nisu ista stvar

Ovo je najskuplja zabluda na crnogorskom tržištu rada i vrijedi je izgovoriti bez uvijanja.

Konsolidovani Zakon o strancima („Sl. list CG" br. 12/18, 3/19, 86/22, 77/24, 3/26, uz izmjenu 33/2026) razdvaja dva potpuno različita režima:

• Član 34 uređuje boravak: stranac koji ulazi bez vize ili sa vizom C može boraviti ograničeno vrijeme u referentnom periodu, računajući od prvog ulaska. To je režim kretanja i boravka.
• Član 66 stav 1 uređuje rad: „Stranac u Crnoj Gori može da radi na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako ovim zakonom nije drukčije propisano."

Drugim riječima: činjenica da turski državljanin danas može da uđe u Crnu Goru bez vize ne stvara nikakvo pravo na rad, ne skraćuje postupak i ne pravi „prelazni period" u kojem bi neko mogao legalno da radi dok se papir čeka. Bezvizni režim je isključivo ulazna logistika — pitanje kako čovjek fizički stigne do Crne Gore. Osnov za rad se dokazuje isključivo dokumentom iz člana 66 stav 1.

Praktična posljedica za vas: dan kada radnik stupi na posao mora biti kasniji ili jednak danu kada je izdat dokument iz člana 66, a ne danu kada je prešao granicu.

Ulazni režim za turske državljane — tri sloja, tri datuma

Vizni režim prema Turskoj se u posljednje dvije godine mijenjao više puta, pa svako planiranje mora da barata sa tri odvojena sloja, a ne sa jednim „posljednjim čuo sam":

Treći sloj je posljedica Uredbe o izmjenama Uredbe o viznom režimu, koju je Vlada Crne Gore usvojila 23. jula 2026, uz obrazloženje da je riječ o usklađivanju sa viznom politikom EU u okviru pregovaračkog poglavlja 24. Istom promjenom obuhvaćeni su i državljani Bjelorusije, Kine, Rusije i Saudijske Arabije. Ministarstvo vanjskih poslova je najavilo da će se zahtjevi moći podnositi preko VFS mreže, bez putovanja do ambasade ili konzulata.

⚠ Dvije stvari ne tvrdimo jer ih nismo mogli potvrditi iz važećeg teksta uredbe: (1) na koji tačno referentni period se veže onih 30 dana u drugom sloju — izvori se razlikuju; (2) kako će se poslije 01.11.2026. na turske državljane primjenjivati onaj dio uredbe koji ulazak vezuje za dokument, a ne za državljanstvo (važeća šengenska/američka/britanska viza ili boravak). Oba pitanja poslodavac treba da provjeri u dosijeu, za konkretnog radnika i konkretan datum putovanja.

I opet — nijedan od ova tri sloja ne mijenja obavezu iz člana 66. Ni najpovoljniji ulazni režim ne zamjenjuje dozvolu.

Koji dokument vam zapravo treba

Zakon poznaje dvije osnovne forme:

1. Dozvola za privremeni boravak i rad (jedinstvena dozvola). Jedan dokument koji objedinjuje boravak i rad. Ovo je standardni put za radnika koji dolazi da radi kod vas duže i po ugovoru o radu.

2. Potvrda o prijavi rada. Alternativni osnov iz istog člana 66 stav 1, za zakonom predviđene situacije kada se rad obavlja bez pribavljanja jedinstvene dozvole.

Koja od dvije forme odgovara vašem slučaju ne zavisi od nacionalnosti radnika nego od prirode angažmana — vrste posla, trajanja, i toga ko je pravno poslodavac. Turski radnik i, recimo, radnik iz Sjeverne Makedonije prolaze kroz isti okvir; razlika je u ulaznom režimu i u tome kako se legalizuju dokumenti, o čemu niže.

Treba napomenuti i da poseban Zakon o zapošljavanju stranaca ne postoji — raniji propis (22/08 i 32/11) stavljen je van snage članom 144 Zakona o strancima iz 2014. Sve što tražite nalazi se u Zakonu o strancima. Ko još planira po logici starog zakona, planira po ukinutom propisu. Detaljniji pregled tog okvira dali smo u tekstu o zakonu o zapošljavanju stranaca u Crnoj Gori.

Kanali: kvota, direktor, sezona

Struktura izdatih odobrenja u 2025. pokazuje da kanal nije jedan:

Brojka od 11.826 direktorskih odobrenja nije marginalna — ona je gotovo trećina ukupnog broja i pokazuje koliko se stranih angažmana u praksi vezuje za statusnu poziciju u društvu, a ne za klasičan radni odnos. Ako u vašoj grupi turski državljanin treba da vodi crnogorsko društvo, to je pravno drugačiji predmet od dvadeset zidara na gradilištu i ne miješa se u istu prijavu.

Kvota za 2026. iznosi 28.988 odobrenja (5.000 u rezervi, 21.668 i 2.320 po utvrđenoj strukturi), prema odluci Vlade od 18.12.2025; zakonski okvir prati Zakon o izmjeni Zakona o strancima br. 33/2026 (objavljen 10.03.2026, stupio na snagu 18.03.2026).

Sektorski, dvije djelatnosti nose najveći dio: građevinarstvo 6.920 i ugostiteljstvo/smještaj 6.805. Geografski, Podgorica 33,45% i Budva 25,43%. Ako ste u jednom od ova dva sektora i u jednoj od ove dvije opštine, statistički ste u najgušćem dijelu sistema — a to znači i najviše inspekcijske pažnje.

Kanal koji vam vjerovatno nude, a koji nije otvoren

Na tržištu se i dalje nudi model „dovodimo vam ekipu preko agencije iz inostranstva". Za Crnu Goru to danas nije otvoren pravni put.

Odredbe koje uređuju taj model — član 68 stav 3 tačka 3 i članovi 75, 75a, 75b, 75v i 75g Zakona o strancima — po članu 221b primjenjivaće se tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Do tada su odložene. Ko vam nudi angažman turskih radnika po tom osnovu, nudi vam konstrukciju koja se u inspekcijskom nadzoru ne brani.

Isto važi i za dio prekršajnih odredbi vezanih za „Plavu kartu EU" (član 210 stav 1 tač. 12–14), koje su članom 221 takođe odložene do pristupanja — ali to ne umanjuje osnovni prekršajni okvir iz istog člana, o kojem odmah niže.

Obaveze poslodavca — četiri stava koja se u nadzoru provjeravaju

Član 66 ne završava se stavom 1. Ostatak člana je zapravo lista vaših obaveza:

Tri praktične zamke koje najčešće viđamo:

• Stav 2 i „ista firma, drugo gradilište". Ako radnik ima dozvolu za posao A, a vi ga po potrebi prebacite na posao B, formalno ste izvan okvira dozvole čak i kada je poslodavac isti.
• Stav 4 i podizvođači. Ustupanje radnika drugom pravnom licu — makar i povezanom, makar i „na dvije nedjelje" — je upravo ono što stav 4 zabranjuje. Ako druga firma treba radnu snagu, ona treba svoj osnov.
• Stav 5 i digitalna kopija. Obaveza je da se kopija drži na mjestu rada. Fajl u kancelariji u Podgorici ne pokriva gradilište u Baru.

Rok od 8 dana iz stava 6 je kratak i lako se propusti kada radnik jednostavno ne dođe na posao. Preporuka je da u internoj proceduri prestanak angažmana automatski pokreće prijavu, a ne da zavisi od toga da li se neko sjetio.

Kazne: koliko zaista, i zašto priča o „po radniku" nije tačna

Član 210 Zakona o strancima propisuje prekršajne kazne za poslodavca:

Uz to, član 210 stav 4 predviđa mogućnost zabrane obavljanja djelatnosti do 6 mjeseci.

🔴 I sada ono što na tržištu kruži pogrešno: u članu 210 ne postoji množilac po radniku. Zakonski tekst ne propisuje da se kazna množi brojem zatečenih neprijavljenih radnika. Raspon je raspon. Ako vam neko prodaje uslugu argumentom „kazna je deset hiljada po radniku, pa vam se ovo isplati", taj argument nema uporište u tekstu člana 210.

To ne znači da je rizik mali. Realna težina za operativno društvo nije novčani raspon, nego stav 4 — šest mjeseci zabrane djelatnosti u sezoni ili usred izvođenja radova košta neuporedivo više od gornje granice kazne. Rizik se mjeri prekidom posla, ne iznosom.

Dosije za turskog radnika: tri stavke koje su specifične za Tursku

Sve gore navedeno važi za svakog stranca. Ove tri stavke se razlikuju od zemlje do zemlje i za Tursku smo ih provjerili.

A. Legalizacija dokumenata — apostille važi. Turska je strana ugovornica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961: potpis 8. maja 1962, ratifikacija 31. jula 1985, stupanje na snagu za Tursku 29. septembra 1985 (statusna tabela HCCH, provjereno 02.09.2026). Praktično: diplome, uvjerenja o nekažnjavanju, izvodi iz matičnih knjiga i slična turska javna isprava dovoljno je da nose apostille — puna konzularna legalizacija se ne traži. Prevod na crnogorski jezik od strane ovlašćenog sudskog tumača je odvojena obaveza i apostille je ne zamjenjuje.

B. Socijalno osiguranje — sporazum postoji, ali provjerite obrasce. Sporazum između Srbije i Crne Gore i Republike Turske o socijalnom osiguranju, sa Administrativnim sporazumom za njegovo sprovođenje, potpisan je 12. oktobra 2005. u Beogradu. Crna Gora ga vodi na listi bilateralnih sporazuma koji ostaju na snazi, saglasno tački 3 Odluke o proglašenju nezavisnosti Crne Gore od 3. juna 2006 (izvor: dokumentacija Vlade Crne Gore — Ministarstvo za evropske integracije, poglavlje 31 Aneks, 24.11.2009).

Ograničenje ovog nalaza budite iskreni prema sebi: potvrdili smo postojanje i sukcesiju sporazuma iz zvaničnog vladinog dokumenta, ali nismo mogli iz aktuelnog registra Fonda PIO Crne Gore potvrditi koji se obrasci danas primjenjuju — lista međunarodnih sporazuma na sajtu Fonda učitava se dinamički i nije bila čitljiva na dan provjere (02.09.2026). Za konkretan slučaj upućivanja radnika, poslodavac to mora potvrditi kod Fonda PIO prije nego što se osloni na sporazum.

Ista logika važi i za poresku stranu: Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Turskom objavljen je u „Sl. listu SCG — Međunarodni ugovori" br. 3/06, a prema istom vladinom dokumentu u Crnoj Gori se, shodno članu 29 tog ugovora, primjenjuje od 1. januara 2008. Konkretnu raspodjelu prava oporezivanja provjerite u samom tekstu ugovora — mi ovdje potvrđujemo samo da instrument postoji i od kada se primjenjuje.

C. Ulazak. Vidjeti tabelu sa tri sloja gore. Ključan datum za planiranje smjena i rotacija je 01.11.2026.

Trošak poslodavca: dvije poreske skale koje se često pogrešno pamte

Kadrovsko planiranje se radi na bruto trošku, pa dvije ispravke koje se stalno ponavljaju u razgovorima:

Porez na dohodak fizičkih lica nije ravnih 9%. Član 10 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ponovo je napisan izmjenama objavljenim u „Sl. listu CG" br. 160/25 (30.12.2025) i primjenjuje se od 01.01.2026. Na zarade (mjesečno): 0% do 700 €, 9% na dio od 700,01 do 1.000 €, 15% preko 1.000,01 €.

Porez na dobit takođe nije ravnih 9%. Prema članu 28 Zakona o porezu na dobit pravnih lica (konsolidovano zaključno sa „Sl. list CG" br. 088/24 od 13.09.2024), stope su progresivne: 9% do 100.000 €; 9.000 € + 12% na dio preko 100.000,01 €; 177.000 € + 15% na dio preko 1.500.000,01 €.

Ovo pominjemo isključivo kao trošak poslodavca — ne kao očekivanje zarade i ne kao ponudu radniku.

Šta konkretno da uradite prije prve smjene

1. Odredite pravni osnov po radniku: jedinstvena dozvola ili potvrda o prijavi rada, i po kom kanalu (kvota / statusni osnov).
2. Uskladite datum stupanja na rad sa datumom izdavanja dokumenta — nikad sa datumom ulaska u zemlju.
3. Provjerite da opis posla u dozvoli odgovara poslu koji čovjek stvarno radi (čl. 66 st. 2).
4. Zabranite interno svako ustupanje drugom licu (čl. 66 st. 4) i to napišite u proceduri prema podizvođačima.
5. Postavite kopiju dokumenta na svako mjesto rada (čl. 66 st. 5).
6. Uvedite automatsku prijavu u roku od 8 dana za svaki prijevremeni prestanak (čl. 66 st. 6).
7. Za turske isprave tražite apostille + ovjeren prevod.
8. Za upućene radnike, prije oslanjanja na sporazum o socijalnom osiguranju, pribavite potvrdu Fonda PIO o primjenjivim obrascima.
9. Rekalibrišite planove smjena prema 01.11.2026.

RoNa Legal je registrovani posrednik u zapošljavanju (djelatnost 78.10) i pravni savjetnik. Ne iznajmljujemo i ne obezbjeđujemo radnu snagu; radimo kao pravni savjetnik koji koordinira sa licenciranim agencijama i sarađuje sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore. Ako vam treba pregled dosijea prije inspekcije, provjera osnova za postojeće turske radnike ili plan rotacije uoči 1. novembra 2026, pogledajte naše usluge, tekst o angažovanju advokata za strance u Crnoj Gori ili nas kontaktirajte.