Legalizacija imovine ili oslobođenje od dvadeset godina? Prenos novca u Tursku prema Zakonu 7582

Prenos ušteđevine u Tursku: kada je potrebna legalizacija imovine (varlık barışı), kada je dovoljno oslobođenje od 20 godina, a kada nije potrebno ništa.

Rohat Kahraman· 16. septembar 2026.Ažurirano · 16. septembar 2026.
Svitanje nad Bosforom u tamnoplavoj i zlatnoj boji, naslovna slika koja upoređuje tursku legalizaciju imovine 2026. i oslobođenje od 20 godina pri prenosu ušteđevine u Tursku

Zakon 7582 od 4. juna 2026. stvorio je dva režima koji se danas reklamiraju jedan pored drugog: dvadesetogodišnje oslobođenje inostranih prihoda za one koji se nastane u Turskoj i legalizaciju imovine, na turskom varlık barışı, često nazivanu poreskom amnestijom, koja omogućava prijavu novca i hartija od vrednosti koje se drže u inostranstvu ili van knjiga. Klijenti koji se sele u Tursku pitaju me koji od ta dva režima da koriste da bi preneli ušteđevinu. Pošten odgovor za većinu: nijedan. Dva režima rešavaju različite probleme, gledaju različite periode, a novac koji je zarađen i pravilno oporezovan ne treba nijedan od njih da bi prešao granicu.

Na ovoj stranici postavljam oba režima jedan pored drugog, na osnovu tekstova. Samo oslobođenje objašnjava Turska, 20 godina bez poreza na inostrane prihode, a oba režima u kontekstu zakona Zakon 7582 član po član. Pitanje je ovde praktično: imate novac u inostranstvu i dolazite u Tursku – da li morate nešto da uradite, i ako morate, šta?

Izvori, provereno 16. septembra 2026: Zakon br. 7582, čl. 4 i 10, turski Službeni list br. 33270 od 4. juna 2026; Zakon o porezu na dobit br. 5520, prelazni čl. 19, i Zakon o porezu na dohodak br. 193, čl. 3, 4, 6 i 20/D, prečišćeni tekstovi na mevzuat.gov.tr; saopštenje br. 1 o legalizaciji imovine i opšte saopštenje o porezu na dohodak br. 333, oba u Službenom listu br. 33300 od 4. jula 2026.

Dva režima i dva različita pitanja

Oslobođenje od dvadeset godinaLegalizacija imovine
Pravni osnovČl. 20/D zakona o porezu na dohodak (čl. 4 Zakona 7582)Prelazni čl. 19 zakona o porezu na dobit (čl. 10 Zakona 7582)
Sprovedbeni tekstSaopštenje br. 333Saopštenje br. 1 o legalizaciji imovine
Na koga se odnosiFizička lica nastanjena od 1. 1. 2026. s tri čiste godineFizička i pravna lica s imovinom u inostranstvu; obveznici s neevidentiranom imovinom u Turskoj
Na šta gledaBuduće inostrane prihode tokom dvadeset godinaPostojeću imovinu: novac, zlato, devize, hartije od vrednosti i druge instrumente tržišta kapitala
Pred kimPoreska uprava prema prebivalištu, podneskomTurska banka ili posrednik u trgovini hartijama od vrednosti
RokKraj godine nastanjenja (kraj februara za novembar i decembar)Prijave do 31. 7. 2027.
TrošakNema5% prijavljene vrednosti, 0–4% uz obavezu držanja; pola poena više na snižene stope u 2027.
IshodInostrani prihodi se ne oporezuju i ne prijavljujuNema kontrole ni razreza za prijavljene iznose ako su svi uslovi ispunjeni

Prvi režim se odnosi na prihode koje ćete tek zaraditi. Drugi na imovinu koju već imate i koja, sa stanovišta turskog poreskog prava, može nositi stari problem. Njihovo mešanje vodi plaćanju 5% na novac koji ništa nije dugovao.

Prenos novca nije prihod

Počnimo od pravila koje pojednostavljuje većinu stvari. Prenos sopstvenog novca nije prihod u smislu zakona o porezu na dohodak. Šta Turska oporezuje zavisi od nastanjenja. Prema čl. 3, ko je nastanjen u Turskoj plaća porez na svetski dohodak, a prema čl. 6 ko nije nastanjen samo na dohodak ostvaren u Turskoj.

Saopštenje br. 333 kaže isto u primeru 13. Rezident Ujedinjenih Arapskih Emirata, nenastanjen u Turskoj, prenese iz inostranstva 100.000 dolara na račun u turskoj banci i na isti račun prenese 50.000 evra zakupnine od stana u Francuskoj. Ni prenos ni francuska zakupnina ne oporezuju se u Turskoj, jer lice tamo nije nastanjeno.

Ušteđevina koju ste stekli dok ste živeli i plaćali porez u drugoj zemlji, pre nego što ste se uopšte nastanili u Turskoj, nikada nije ušla u obuhvat turskog poreza na dohodak. Njen prenos u Tursku posle nastanjenja to ne menja. To je kapital, a ne prihod, i legalizacija nema šta da oprosti.

I jedna stvar koju vredi razjasniti. Tursko pitanje nije da li ste platili porez tamo gde ste novac zaradili, nego da li ste bili nastanjeni u Turskoj kada ste ga zarađivali. Ako niste, turski porez na dohodak ga se ne tiče, bez obzira na režim u drugoj zemlji.

Kome je potreban koji režim

Vaša situacijaOslobođenje od dvadeset godinaLegalizacija imovine
Stranac nikada nastanjen u Turskoj, ušteđevina zarađena u Srbiji ili EU, seli se 2026.Traži ga za buduće inostrane prihodeNije potrebna za ušteđevinu
Turski državljanin koji se vraća posle godina u inostranstvu, ušteđevina zarađena tamo bez nastanjenja u TurskojTraži ga ako su tri godine čisteNije potrebna za ušteđevinu zarađenu kao nerezident
Nastanjen u Turskoj s uverenjem, i dalje prima dividende iz inostranstvaObuhvata taj prihodNije potrebna
Godinama rezident Turske s računima u inostranstvu čije prinose nije prijavio u TurskojNedostupno: nema čistog prozoraRežim je napisan za ovaj slučaj
Tursko društvo s gotovinom ili hartijama van knjigaNedostupno za društvaDostupna; imovina ide na poseban fondovski račun
Nastanjen 2026. koji nije prošao proveru, s inostranim prihodima iz godine nastanjenjaNedostupnoMože prijaviti staru neoporezovanu imovinu; budući inostrani prihodi oporezuju se redovno

Poslednji red je najskuplji. Ko se preselio 2026, a 2024. je primao tursku zaradu, ne dobija uverenje, i njegove inostrane dividende iz 2026. oporezuju se u Turskoj kao kod svakog rezidenta. Legalizacija ne menja tu buduću obavezu; bavi se samo onim što je već postojalo.

Kako legalizacija imovine funkcioniše

Saopštenje uređuje postupak koji u celini ide preko banaka i posrednika, a ne preko poreskih uprava.

Prijava. Novac, zlato, devize, hartije od vrednosti i drugi instrumenti tržišta kapitala koji se drže u inostranstvu mogu se prijaviti turskoj banci, a hartije od vrednosti posredniku, od 4. 6. 2026. do 31. 7. 2027, na obrascu iz priloga 1, u dva primerka. Prijava se može dati i preko punomoćnika ili zakonskog zastupnika. Banka ne traži dokumenta o prijavljenoj imovini.

Prenos. Inostrana imovina mora stići na račun kod turske banke ili posrednika u roku od dva meseca od prijave. Imovina doneta fizički mora biti ocarinjena u istom roku od dva meseca i deponovana pre kraja prvog radnog dana posle carinjenja, a carina traži dokaz da je prijavljena banci. Nekretnine u inostranstvu nisu obuhvaćene, ali se do 31. 7. 2027. mogu pretvoriti u obuhvaćenu imovinu i doneti tim putem.

Porez i stope. Banka odmah zadržava porez i uplaćuje ga poreskoj upravi do večeri petnaestog dana narednog meseca.

Obaveza data uz prijavu (prilog 2)Stopa za prijave do 31. 12. 2026.Stopa za prijave od 1. 1. do 31. 7. 2027.
Bez obaveze5%5%; tekst ne kaže jasno da se ovde primenjuje pola poena
Najmanje godinu dana u oročenim depozitima, državnim obveznicama, lizing sertifikatima ili fondovima rizičnog kapitala4%4,5%
Najmanje dve godine3%3,5%
Najmanje tri godine2%2,5%
Najmanje četiri godine1%1,5%
Najmanje pet godina0%0,5%

Povećanje od pola poena za 2027. upisano je u zakonu i saopštenju odmah posle liste sniženih stopa, a primer iz saopštenja za 2027. koristi sniženu stopu. Da li povećava i stopu od 5%, nije izričito rečeno, i ne planiram prema najpovoljnijem tumačenju. Primer iz samog saopštenja za 2026: 10.000.000 TL u devizama prijavljenih 15. 9. 2026. uz obavezu oročenog depozita na dve godine podleže stopi od 3%, odnosno 300.000 TL. Imovina za koju je data obaveza mora se u roku od deset dana od prenosa prebaciti u obećane instrumente, a period držanja teče od dana deponovanja u njih.

Vrednovanje. Devize po kupovnom kursu centralne banke na dan prijave, zlato po tržišnoj vrednosti, hartije koje kotiraju po berzanskoj ceni, a udeli u fondovima po ceni na zatvaranju.

Šta legalizacija štiti, a šta ne

Zaštita je u čl. 12 saopštenja. Za iznose koji odgovaraju prijavljenoj imovini ne može se sprovesti poreska kontrola niti razrez, pod uslovom da imovina stigne u Tursku u roku od dva meseca, da je porez plaćen na vreme, da su obaveze ispoštovane i da obveznici koji vode knjige imovinu proknjiže i drže je dve godine na posebnom fondovskom računu.

Oko te zaštite postoje tri granice. Prijava posle početka poreske kontrole ili posle upućivanja komisiji za procenu ne zaustavlja razrez koji proizlazi iz te kontrole. Ako kontrola započeta iz drugih razloga pronađe razliku koja potiče od prijavljene imovine, razrezuje se samo iznos koji prelazi prijavljeni. A sam zakon u prelaznom čl. 19 st. 8 propisuje da mere koje zahtevaju drugi propisi ostaju netaknute. Legalizacija je poreski režim i ne zamenjuje pitanja o poreklu sredstava koja turska banka postavlja po pravilima o sprečavanju pranja novca, i nikome je ne predstavljam kao način da se ona zaobiđu.

Ako se obaveza prekrši, banka obračunava porez po pravoj stopi i zadržava ga sa zateznom kamatom bez kazne za gubitak poreza, ali zaštita od kontrole prestaje. Gubici od kasnije prodaje prijavljene imovine ne odbijaju se, a plaćeni porez nije rashod i ne uračunava se u drugi porez.

Korišćenje oba režima istovremeno

Nijedno saopštenje ne upućuje na drugo. Imalac uverenja od dvadeset godina može u načelu koristiti i legalizaciju, a ko ju je koristio može zatražiti uverenje ako mu prošlost to dozvoljava. U praksi je preklapanje malo. Ko ima tri čiste godine, u njima nije imao tursku poresku obavezu i obično nema turski poreski problem s inostranom imovinom; ko taj problem ima, gotovo uvek je imao tursku obavezu koja zatvara prozor.

A tamo gde su oba režima važna istovremeno, važan je redosled. Uverenje se izdaje na osnovu činjenica iz vašeg podneska, a prilog 1 saopštenja br. 333 čini vas lično odgovornim ako se pojave suprotne činjenice. Prijava u okviru legalizacije je pisana izjava banci koja se prosleđuje poreskoj upravi. Oba spisa moraju pričati istu priču o tome gde ste živeli i šta ste zaradili, i zato ih pripremam zajedno.

Dokumenta od prvog prenosa

Koji god režim da važi, spis koji vas štiti nastaje kada se novac pomera, a ne godinama kasnije. Inostrani prihod imaoca uverenja oslobođen je samo ako je zaista inostrani, a čl. 5 saopštenja br. 333 omogućava upravi da stvar ponovo otvori i poništi uverenje do datuma nastanjenja. Teret dokazivanja porekla svakog iznosa u praksi je na vama.

Za svaki veći prenos u Tursku tražim od klijenata da zajedno čuvaju četiri stvari: izvod sa stranog računa koji pokazuje odlaznu uplatu, dokument koji objašnjava šta je taj novac (kupoprodajni ugovor, obaveštenje o dividendi, ugovor o zajmu, izvod o penziji), dokaz o poreskoj situaciji tamo gde je zarađen i potvrdu o prilivu od turske banke. Novac s vašeg sopstvenog računa u inostranstvu lako je objasniti; novac od društva koje kontrolišete ili od trećeg lica traži posebno objašnjenje. Samo saopštenje o legalizaciji podseća da se za imovinu kojom raspolaže strano društvo, a koja je prijavljena na fizičko lice, mora dokazati vlasništvo ako se kontrola otvori iz drugih razloga.

Ništa od toga nije formalni uslov dvaju saopštenja. To je spis koji želim da imam ako za pet godina pitanje postavi poreski inspektor ili služba za usklađenost banke.

Na čijoj smo strani i kako smo plaćeni

Banke zarađuju na depozitima koje obaveza u okviru legalizacije vezuje do pet godina, a prodavci proizvoda za relokaciju i ulaganja zarađuju kada novac stigne. Ne primamo provizije od banaka, posrednika, investitora ni agencija za relokaciju, ni u kakvom obliku i ni u jednom predmetu. Naš jedini prihod od vašeg predmeta je honorar koji plaćate i ne raste ako prijavite, preuzmete obavezu ili prenesete novac. Zato vam možemo reći da vašoj ušteđevini nije potrebna nikakva prijava.

Mi smo advokati, a ne licencirani investicioni savetnici. Ne preporučujemo koji instrument ni koje trajanje da izaberete za obavezu, jer je to investiciona odluka. Dajemo mišljenje o pravnoj i poreskoj situaciji: da li je prijava potrebna, da li je uverenje moguće i da li su dva spisa usklađena.

Pre nego što pomerite novac

Pošaljite nam kratku hronologiju: gde ste živeli i plaćali porez u svakoj godini u kojoj je ušteđevina nastajala, da li je deo tog perioda bio rezidentnost u Turskoj i da li se deo novca drži preko društva. Pismeno ćemo vam reći da li vašem slučaju treba uverenje, legalizacija, oboje ili ništa, i do kog datuma. Naš poreski rad u Turskoj predstavlja stranica međunarodno oporezivanje. Za čitaoca s turskom prošlošću tu je stranica povratak u Tursku i oslobođenje od 20 godina, a postupak za uverenje opisuje zahtev za uverenje.

Šta ova stranica ne rešava

Ne rešava kako će uprava tretirati lice koje koristi oba režima, jer nijedno saopštenje ne uređuje tu kombinaciju. Ne rešava nijedno pitanje usklađenosti s pravilima o sprečavanju pranja novca u konkretnoj banci. I ne kaže koje trajanje ili instrument vam odgovara, jer je to investiciono pitanje.

Pravni osnov

  • Kurumlar Vergisi Kanunu (Law No. 5520)geçici m.19Legalizacija imovine, dodata čl. 10 Zakona 7582Zvanični tekst
  • Bazı Varlıkların Ekonomiye Kazandırılması Hakkında Genel Tebliğ (Seri No: 1)m.3-12; Examples 1-8Turski Službeni list br. 33300, 4. jul 2026.Zvanični tekst
  • Gelir Vergisi Kanunu (Law No. 193)m.3, 4, 6; mükerrer m.20/DNeograničena i ograničena poreska obaveza; oslobođenje od dvadeset godinaZvanični tekst
  • Gelir Vergisi Genel Tebliği (Seri No: 333)m.3, 6; Example 13Turski Službeni list br. 33300, 4. jul 2026.Zvanični tekst
  • 7582 sayılı Bazı Kanunlarda Değişiklik Yapılmasına Dair Kanunm.4, m.10Turski Službeni list br. 33270, 4. jun 2026.Zvanični tekst

Najčešća pitanja

Da li mi je potrebna legalizacija imovine da bih ušteđevinu preneo u Tursku?

Ne, ako je ušteđevina zarađena dok niste bili nastanjeni u Turskoj. Prenos novca nije prihod, a primer 13 saopštenja br. 333 potvrđuje da se novac koji nerezident prenese na turski račun ne oporezuje. Legalizacija se odnosi na imovinu čiji su prinosi ili poreklo morali biti prijavljeni u Turskoj.

Do kada traje legalizacija imovine?

Prijave turskim bankama ili posrednicima mogu se podneti do 31. jula 2027. Inostrana imovina mora stići na turski račun u roku od dva meseca od prijave.

Koja je stopa kod legalizacije imovine?

5% prijavljene vrednosti, koja pada na 4%, 3%, 2%, 1% ili 0% uz obavezu da se imovina drži od jedne do pet godina u oročenim depozitima, državnim obveznicama, lizing sertifikatima ili fondovima rizičnog kapitala. Za prijave od 1. 1. 2027. snižene stope rastu za pola poena, a tekst ne kaže jasno da raste i stopa od 5%.

Da li legalizacija obuhvata moju kuću u inostranstvu?

Ne direktno. Obuhvaćeni su novac, zlato, devize, hartije od vrednosti i drugi instrumenti tržišta kapitala. Saopštenje dozvoljava da se neobuhvaćena imovina, kao što je nekretnina, do 31. 7. 2027. pretvori u obuhvaćenu i donese tim putem.

Mogu li istovremeno da koristim oslobođenje od 20 godina i legalizaciju?

Nijedno saopštenje to ne zabranjuje niti uređuje. Pošto uverenje počiva na činjenicama iz vašeg podneska, a prijava u okviru legalizacije se prosleđuje poreskoj upravi, dva spisa moraju da se slažu.

Da li će me banka ipak pitati o poreklu novca?

Da, u okviru svojih obaveza u sprečavanju pranja novca. Prelazni čl. 19 st. 8 zakona o porezu na dobit propisuje da legalizacija ne dira mere koje zahtevaju drugi propisi, iako banka za poreske svrhe ne traži dokumenta o prijavljenoj imovini.