Pregled propisa

Obaveza iz Zakona o zaštiti zviždača počinje na dvadeset zaposlenih — trideset ispod praga EU — a rok teče od avgusta

Novi zakon obavezuje poslodavca sa najmanje 20 zaposlenih, trideset ispod praga direktive EU. Rok je 90 dana od 4. avgusta 2026.

Rohat Kahraman· 6. septembar 2026.· 7 min čitanjaAžurirano · 6. septembar 2026.
Zakon o zaštiti zviždača: obaveza od 20 zaposlenih — Sl. list 114/2026

Stanje na dan 6. septembra 2026. Status: Na snazi. Instrument: Zakon o zaštiti zviždača, "Službeni list Crne Gore" 114/2026, registarski broj 2010, objavljen 3. avgusta 2026. i na snazi od 4. avgusta 2026. po svom članu 46. Skupština ga je donijela 29. jula 2026. (EPA 1074 XXVIII), ukaz je od 31. jula 2026. Fusnota samog zakona kaže da su u njega prenesene odredbe Direktive (EU) 2019/1937.

Ko je u avgustu čuo da je donesen zakon o zviždačima, najčešće je pomislio da se to tiče državnih organa i velikih sistema. Prag u direktivi tu misao i potvrđuje: obaveza internih kanala tamo je vezana za pedeset i više radnika. Crnogorski zakon taj broj nije preuzeo. Napisao je dvadeset, obuhvatio i preduzetnika, i svima dao devedeset dana od 4. avgusta.

Šta tekst kaže

Prvo se čita član 16, jer on odlučuje da li se ostatak zakona odnosi na vas.

Član 16 stav 1 kaže da poslodavac koji ima manje od 20 zaposlenih može odrediti nepristrasno lice ili organizacionu jedinicu za prijem i postupanje po prijavi. Član 16 stav 2 kaže da je poslodavac koji ima najmanje 20 zaposlenih dužan da ga odredi. To je cio prag i bezuslovan je: definicija poslodavca iz člana 6 tačka 7 obuhvata organ vlasti, privredno društvo, drugo pravno lice i preduzetnika.

Uz to idu još dvije obaveze. Član 16 stav 5 traži da informacije o određenom licu, odnosno jedinici, i o korišćenju internih kanala budu lako dostupne i u radnom okruženju i objavljivanjem na sopstvenoj internet stranici. Član 16 stav 10 traži da poslodavac donese interni akt o bližem načinu postupanja po prijavama. Član 16 stav 8 zabranjuje poslodavcu da utiče na postupanje tog lica ili jedinice.

Rokovi su kratki. Član 17 stav 1 daje sedam dana za obavještenje o prijemu prijave i 45 dana za obavještenje o preduzetim mjerama, odnosno ishodu. Član 17 stav 4 obavezuje na postupanje i po anonimnoj prijavi koja sadrži opis nepravilnosti, uz izričitu zabranu preduzimanja radnji utvrđivanja identiteta podnosioca. Član 36 traži da se Agenciji za sprječavanje korupcije, najkasnije do 31. marta tekuće za prethodnu godinu, dostavi izvještaj.

ElementČlanŠta propisuje
Obaveza određivanja16 st. 2Obavezno od 20 zaposlenih
Ispod praga16 st. 1Manje od 20 — mogućnost, ne obaveza
Objavljivanje16 st. 5Radno okruženje i internet stranica
Interni akt16 st. 10Poslodavac ga mora donijeti
Obavještenje o prijemu17 st. 17 dana
Obavještenje o ishodu17 st. 145 dana
Anonimna prijava17 st. 4Postupa se; identitet se ne utvrđuje
Godišnji izvještaj Agenciji36Do 31. marta
Rok za usklađivanje42, 4390 dana od stupanja na snagu

Prelazna obaveza je u čl. 42 i 43: poslodavci iz člana 16 st. 1 i 2 dužni su da odrede lice, odnosno jedinicu, i da donesu interni akt u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu. Zakon ne štampa datum. Po našem računu od 4. avgusta 2026. devedeseti dan je 2. novembar 2026; ako se rok računa od samog dana stupanja na snagu, onda 1. novembar. U oba čitanja rok ističe početkom novembra.

Dvije odredbe zanimaju svakoga ko je pisao ugovore o radu i prateće akte. Član 8, u posljednjem stavu, kaže da odredbe opšteg ili pojedinačnog akta poslodavca kojima se propisuje zabrana podnošenja prijave nemaju pravno dejstvo. Član 16 stav 12 istu logiku širi na "sporazum, politiku, obrazac ili uslov zapošljavanja, uključujući arbitražne sporazume prije nastanka spora", i na svaki drugi dokument koji se odnosi na poslodavca, "bez obzira na to koja ga strana donosi".

Šta tekst ne kaže

Ne definiše kako se tih dvadeset broji. Nema pravila o ekvivalentu punog radnog vremena, ničega o zaposlenima na određeno ili sezonskim radnicima, niti o tome ulaze li u broj lica angažovana preko drugog društva. U zemlji u kojoj turistički poslodavci variraju između zimskog jezgra i ljetnjeg platnog spiska to nije mala praznina i iz ovog teksta je ne možemo popuniti.

Ne radi danas ni ono što direktiva radi za male subjekte u regulisanim djelatnostima. Član 16 stav 3 obavezivao bi poslodavca sa manje od 50 zaposlenih da uspostavi interne kanale ako se na njega primjenjuju akti EU iz dijela I.B i II Priloga Direktive — finansijske usluge i sprječavanje pranja novca su očigledni primjeri. Član 44 taj stav odlaže do dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, zajedno sa još nekoliko odredbi okrenutih ka EU. Dakle, danas obavezuje domaći prag iz člana 16 stav 2, a mala licencirana firma ne treba da pretpostavi da sektorska grana već važi.

Nijesmo čitali ni sam spisak iz Priloga, ni poglavlje o zviždačima koje prestaje da važi u antikorupcijskom zakonu, ni odluku Ustavnog suda U-I br. 28/24 koju registar vezuje uz ovaj zakon. Oni bi pokazali šta se promijenilo u odnosu na raniji režim; ovaj tekst govori šta novi zakon traži.

Naše čitanje

Devedeset dana posmatrajte kao rok za dokumentaciju, a ne kao projekat uvođenja sistema. Ono što čl. 16, 42 i 43 stvarno traže od firme sa dvadeset ljudi jeste: poimenično određeno nepristrasno lice ili jedinica, interni akt o tome kako se prijava prima i po njoj postupa, i stranica na sajtu na kojoj piše ko je to i kako mu se obraća. Softver, eksterna linija ili treće lice nigdje se ne traže.

Odredba koju bismo stavili pred odbor jeste član 31. Ako zviždač kao tužilac učini vjerovatnim da je podnio prijavu i da mu je pričinjena šteta, teret se prebacuje: na tuženom je da dokaže da štetna radnja nije u uzročnoj vezi sa prijavom. Uz to idite na član 26, čiji katalog zabranjenih štetnih radnji ima dvadeset sedam tačaka i obuhvata ocjenjivanje negativnom ocjenom radnog učinka, netransformisanje i neproduženje ugovora na određeno, uskraćivanje sredstava za rad, raskid ugovora o pružanju usluga ili poslovnoj saradnji, stavljanje na "crnu listu", diskriminaciju i mobing. Uobičajenu i branjivu kadrovsku odluku donesenu nakon prijave moraćete i dokazati kao takvu — razlog da se obrazloženje piše odmah, a ne naknadno. Član 29 dodaje da je postupak hitan, pred osnovnim sudom, i da mu ne mora prethoditi mirno rješavanje spora.

Tu je i član 34, o kojem nigdje nijesmo vidjeli raspravu, a po kojem plaća poslodavac, ne država. Ako je prijava dovela do javnih prihoda ili prihoda samog poslodavca koji bez nje ne bi nastali, zviždač ima pravo na novčanu nagradu od poslodavca koji je prihod ostvario, a član 34 stav 5 postavlja raspon: ne manje od 3% ni više od 5% ostvarenih prihoda, odnosno imovine. Član 35 daje trideset dana za odlučivanje po pisanom zahtjevu i rok isplate ne duži od šest mjeseci; odluka je konačna, uz mogućnost upravnog spora. Kad se posao vodi kroz privredno društvo, način na koji vodimo lanac usklađivanja opisan je među našim uslugama.

Šta se ne mijenja

Ovo je nov zakon, a ne izmjena radnog zakonodavstva: ne dira u osnove za prestanak radnog odnosa niti u redovna pravila Zakona o radu. Ne pretvara svaki spor u predmet zaštite zviždača: član 25 zaštitu veže za to da je podnosilac imao opravdan razlog da vjeruje da su informacije istinite u trenutku podnošenja, a član 11 kažnjava prijavu informacija za koje je podnosilac znao da nijesu istinite. Poslodavcima ispod dvadeset član 16 stav 1 ostavlja mogućnost, ne obavezu. Antikorupcijski režim inače stoji: članom 45 prestaju da važe samo član 5, poglavlje III. ZVIŽDAČI i član 104 Zakona o sprečavanju korupcije ("Sl. list CG", br. 54/24 i 41/26), a započeti postupci se po članu 41 okončavaju po ranijim propisima.

Kako da provjerite

Otvorite zakon na sluzbenilist.me/propisi/396669 — "Službeni list Crne Gore" 114/2026 od 3. avgusta 2026, registarski broj 2010 — i prelistajte novinske prelome. Član 16 je na šestoj od sedamnaest strana; rečenica praga koju tražite glasi "poslodavac koji ima najmanje 20 zaposlenih dužan je da odredi nepristrasno lice". Prelaznih devedeset dana su u čl. 42 i 43 na šesnaestoj i sedamnaestoj strani, a član 46 potvrđuje stupanje na snagu narednog dana od objavljivanja.

Za poređenje, direktiva je na EUR-Lexu: eur-lex.europa.eu. Član 8(3) glasi "Paragraph 1 shall apply to legal entities in the private sector with 50 or more workers", a član 8(4) taj prag ukida za subjekte obuhvaćene aktima iz dijelova I.B i II Priloga — isto ono izuzeće koje je Crna Gora upisala u član 16 stav 3 pa ga odložila. Ovaj predmet pratimo u rubrici Pregled propisa.

Najčešća pitanja

Imamo osamnaest zaposlenih. Moramo li nešto uraditi?

Kao obavezu — ne. Član 16 stav 1 ispod dvadeset ostavlja mogućnost, član 16 stav 2 od dvadeset naviše propisuje obavezu. Kako se tih dvadeset broji zakon ne kaže, pa firma blizu granice treba da odluči svjesno, a ne po pretpostavci.

Kad tačno ističe rok?

Devedeset dana od stupanja na snagu, po čl. 42 i 43. Datum se ne štampa; od 4. avgusta 2026. po našem računu devedeseti dan je 2. novembar 2026, a ako se računa od dana stupanja na snagu — 1. novembar.

Treba li nam linija za prijave ili poseban softver?

Zakon ne traži ni jedno ni drugo. Član 16 stav 2 traži nepristrasno lice ili jedinicu, član 16 stav 10 interni akt, a član 16 stav 5 dostupnost informacija u radnom okruženju i objavu na vašoj internet stranici.

Možemo li tražiti da se zaposleni prvo obrate nama?

Podsticati možete — član 14 stav 2 to i čini. Uslovljavati ne možete: član 18 stav 2 dozvoljava obraćanje Agenciji bez prethodne prijave poslodavcu, a član 8 lišava pravnog dejstva svaku odredbu poslodavca kojom se prijava zabranjuje.

Moramo li postupati po anonimnoj prijavi?

Da, kad sadrži opis nepravilnosti ili činjenice na osnovu kojih se može pokrenuti postupak — član 17 stav 4. Isti stav zabranjuje radnje utvrđivanja identiteta podnosioca.

Da li zviždaču zaista pripada isplata?

Po članu 34, ako je prijava dovela do javnih prihoda ili prihoda poslodavca koji inače ne bi nastali, nagradu plaća poslodavac koji je prihod ostvario, u rasponu od 3% do 5% po članu 34 stav 5. Član 35 daje trideset dana za odluku i najviše šest mjeseci za isplatu.

Kolike su kazne?

Član 39 propisuje 1.000 do 40.000 eura za pravno lice, 500 do 4.000 za odgovorno lice u njemu i 500 do 12.000 za preduzetnika; član 40 propisuje 500 do 4.000 eura za fizičko lice. Neodređivanje lica ili jedinice, nedonošenje internog akta i propuštanje izvještaja do 31. marta izričito su navedeni kao prekršaji.