Pregled propisa

Razmjena DNK podataka, otisaka i podataka o vozilima u Crnoj Gori nije nova: šta zaista donosi predlog iz Skupštine

Predlog zakona u Skupštini ne pokreće razmjenu podataka: Sporazum je na snazi za Crnu Goru od 14. septembra 2020. Protokol precizira odnos sa pravom EU.

Rohat Kahraman· 5. septembar 2026.· 6 min čitanjaAžurirano · 5. septembar 2026.
Razmjena DNK, daktiloskopskih i podataka o vozilima u Crnoj Gori — Sporazum na snazi od 14. septembra 2020

Datum stanja: 5. septembra 2026. Status: U proceduri (predlog). Instrument: Predlog zakona o potvrđivanju Protokola o izmjenama Sporazuma između strana Konvencije o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi o automatizovanoj razmjeni DNK podataka, daktiloskopskih podataka i podataka o registraciji vozila — EPA 1184 XXVIII, u Skupštini od 4. septembra 2026. Mijenja se Sporazum potvrđen u Službenom listu CG — Međunarodni ugovori broj 11/2019.

Naslov predloga je dugačak i na prvo čitanje ostavlja pogrešan utisak. Ako u Crnoj Gori imate boravak, firmu ili vozilo na crnogorskim tablicama, lako je pomisliti da razmjena podataka tek sada počinje. Ne počinje. Ispod je prvo lanac dokumenata sa datumima, zatim ono što ovaj predlog stvarno dodaje, i na kraju dio koji danas ne možemo da pokažemo.

Šta tekst kaže

Tri dokumenta stoje jedan na drugom. Sporazum je, zajedno sa Implementacionim sporazumom, potpisan 13. septembra 2018. u Beču i objavljen u Službenom listu CG — Međunarodni ugovori broj 11/2019. Obavještenje Ministarstva vanjskih poslova od 11. avgusta 2020. zatim datum piše u jednoj rečenici: Sporazum "stupa na snagu za Crnu Goru 14. septembra 2020. godine". To obavještenje nosi redni broj 27 u Međunarodnim ugovorima broj 7/2020.

Ono što je sada u proceduri jeste treći sloj: Protokol koji je Crna Gora potpisala u Podgorici 8. februara 2022. Protokol dodaje dva stava i oba se tiču pravnog okvira zaštite podataka, a ne obima podataka.

Član 1 dodaje drugi stav u član 12 Sporazuma. Postojeći član 12 obavezuje svaku Stranu da u nacionalnom zakonodavstvu obezbijedi nivo zaštite ličnih podataka "suštinski jednak načelima i standardima iz Direktive (EU) 2016/680" i odgovarajuće konvencije Savjeta Evrope. Novi stav toj obavezi postavlja granicu: Sporazum nema za cilj da potvrdi da li treća država u odnosu na Evropsku uniju obezbjeđuje adekvatan nivo zaštite podataka prema propisima EU, posebno u smislu Direktive (EU) 2016/680.

Član 2 dodaje treći stav u član 22: Strane koje su članice Evropske unije u međusobnim odnosima primjenjuju pravila Unije, u mjeri u kojoj postoje pravila EU koja uređuju konkretno pitanje. Preambula Protokola i sama kaže cilj: razjasniti primat prava EU za države članice i to da odluke o adekvatnosti nivoa zaštite u trećim državama donosi Evropska komisija.

DokumentObjavljenDatumŠta uređuje
Konvencija PCC SEESl. list CG 1/2008, r.b. 22008Okvir regionalne policijske saradnje
Sporazum i Implementacioni sporazumSl. list CG - MU 11/2019, r.b. 53Potpisan 13. septembra 2018, BečAutomatizovana razmjena DNK, daktiloskopskih i podataka o vozilima
Obavještenje o stupanju na snaguSl. list CG - MU 7/2020, r.b. 27Za Crnu Goru 14. septembra 2020Datum od kojeg Sporazum obavezuje Crnu Goru
Protokol (predlog zakona)EPA 1184 XXVIIIPotpisan 8. februara 2022, potvrđivanje u tokuPo jedan stav u članove 12 i 22

Šta tekst ne kaže

Predlog ne govori o tome koje kategorije podataka danas stvarno idu preko sistema. Član 21 Sporazuma pred to postavlja kapiju: evaluacija "mora biti sprovedena prije početka razmjene podataka", a sprovodi se za one kategorije podataka za koje je razmjena među Stranama počela. U istom pravcu ide i član 23 stav 2, jer Strana stiče pravo da primjenjuje Sporazum prema drugim pozitivno ocijenjenim Stranama tek nakon pozitivne evaluacije. Gdje Crna Gora stoji u toj evaluaciji, po kategorijama, danas ne možemo pokazati iz pisanog izvora.

Ni datum stupanja na snagu samog Protokola nije poznat. Član 4 stav 1 traži ratifikaciju svih Strana Sporazuma na dan potpisivanja Protokola, pa još šezdeset dana od deponovanja posljednjeg instrumenta — dakle jedna Strana koja kasni drži cijeli raspored. Stav 2 otvara sporedna vrata: svaka Strana može izjaviti da će članove 1 i 2 privremeno primjenjivati do stupanja Protokola na snagu. Takvu izjavu Crne Gore u tekstu predloga nismo vidjeli. Evidenciju o deponovanju vodi depozitar, a prema članu 24 Sporazuma depozitar je Republika Srbija; taj registar u ovoj obradi nismo otvarali.

Naše čitanje

Ovo čitamo kao povlačenje granice, a ne kao promjenu u nadzoru. Novi stav ne ukida obavezu iz člana 12 o suštinski jednakoj zaštiti; on kaže da se ta obaveza ne smije čitati kao nalaz o adekvatnosti u smislu prava EU. Crna Gora ostaje treća država za potrebe evropskog prava zaštite podataka, a osnov za protok prema Strani članici EU i iz nje ostaje ono što je i bio: pravila samog Sporazuma i nacionalno zakonodavstvo te Strane.

Odredbe koje su vama lično najkorisnije već su na snazi, a rijetko se pominju. Član 18 daje licu na koje se podaci odnose, uz dokaz identiteta, pravo da sazna koji se podaci o njemu obrađuju, odakle potiču, ko ih prima i u koju svrhu, kao i pravo da netačan podatak bude ispravljen a nezakonito obrađen izbrisan. Isti član izričito navodi djelotvornu pritužbu nezavisnom sudu u smislu člana 6 stav 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima ili nezavisnom organu za zaštitu podataka, i mogućnost naknade štete. Član 17 stav 5 ide još direktnije: svako može tražiti od tih organa da provjere zakonitost obrade podataka koji se odnose na njega. Zapisi se čuvaju dvije godine, rezultati provjera osamnaest mjeseci, a rok da organ koji vodi zapise dostavi tražene podatke jeste najkasnije četiri sedmice.

Praktično: ne treba čekati usvajanje ovog predloga. Rokovi već teku i put zahtjeva je danas otvoren.

Šta se ne mijenja

Obim Sporazuma ostaje isti: DNK podaci, daktiloskopski podaci i podaci o registraciji vozila, uz naknadne lične i podatke o slučaju u slučaju pogotka. Ostaje i vezanost svrhom iz člana 13, pa se podaci obrađuju samo u svrhu za koju su dostavljeni, a druga svrha traži prethodno odobrenje Strane koja vodi predmet. Tehnički detalji i dalje su u Implementacionom sporazumu i korisničkim uputstvima. Lista Strana je nepromijenjena: Albanija, Austrija, Bugarska, Mađarska, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunija i Srbija. Na Protokol se ne mogu staviti rezerve, što član 3 stav 5 kaže izričito.

Kako da provjerite

Cijeli tekst predloga je na stranici akta u Skupštini: zakoni.skupstina.me/zakoni/web/app.php/akt/4357. Tražite formulaciju "potpisan od strane Crne Gore u Podgorici, 8. februara 2022" u članu 1 zakona, pa članove 1 i 2 engleskog originala Protokola. Za datum stupanja na snagu, obavještenje Ministarstva vanjskih poslova stoji na sluzbenilist.me/propisi/292873, a rečenica koju tražite glasi "stupa na snagu za Crnu Goru 14. septembra 2020. godine". Sam Sporazum, uključujući članove 12, 17, 18, 21 i 22, nalazi se u Međunarodnim ugovorima broj 11/2019.

Ako živite ili poslujete između Srbije i Crne Gore, ovaj naslov ide uz našu bilješku o prijavi prekograničnih aranžmana: u oba slučaja pitanje je koji vaš podatak putuje kojem organu i po kom osnovu. Dalji tok ovog predloga kroz Skupštinu pratićemo na stranici Pregled propisa, gdje možete i da nam se javite.

Najčešća pitanja

Ako predlog bude usvojen, hoće li moji podaci prvi put biti razmijenjeni?

Ne. Sporazum je stupio na snagu za Crnu Goru 14. septembra 2020, što piše u obavještenju Ministarstva vanjskih poslova u Međunarodnim ugovorima broj 7/2020. Predlog potvrđuje Protokol potpisan 2022, a Protokol dodaje po jedan stav u članove 12 i 22.

Znači li to da Crna Gora sada ima odluku EU o adekvatnosti?

Dodata rečenica ide u suprotnom smjeru. Novi član 12 stav 2 kaže da Sporazum nema za cilj da potvrdi da li treća država obezbjeđuje adekvatan nivo zaštite u smislu Direktive (EU) 2016/680.

Mogu li saznati koji se podaci o meni vode?

Član 18 Sporazuma upravo to uređuje, uz dokaz identiteta: koji se podaci obrađuju, njihovo porijeklo, primalac i svrha, uz ispravku netačnih i brisanje nezakonito obrađenih podataka. Član 17 stav 5 dodaje mogućnost da od nezavisnog organa za zaštitu podataka tražite provjeru zakonitosti obrade koja se odnosi na vas.

Zašto je Protokol uopšte potreban kad Srbija i Crna Gora nijesu članice EU?

Među Stranama su i četiri države članice EU. Novi član 22 stav 3 uređuje upravo njihove međusobne odnose, a novi član 12 stav 2 razdvaja obavezu iz Sporazuma od ocjene adekvatnosti koju donosi Evropska komisija.

Ko vodi evidenciju o ratifikacijama?

Član 24 stav 1 Sporazuma za depozitara određuje Republiku Srbiju, a stav 3 je obavezuje da Strane obavijesti o svakom deponovanju i izjavi. Član 3 stav 2 Protokola instrumente ratifikacije upućuje istom depozitaru.