Građevinsko pravo Crne Gore

Legalizacija bespravnih objekata u Crnoj Gori: šta uraditi do 14. avgusta 2027.

Rok za pokretanje upisa bespravnih objekata u katastar je 14. avgust 2027. Ko podnosi, šta traži zakon, koliko košta i šta se plaća ako se ne uradi ništa.

RoNa Legal· 2. septembar 2026.· 8 min čitanjaAžurirano · 2. septembar 2026.
Legalizacija bespravnih objekata u Crnoj Gori

Da li se bespravni objekat u Crnoj Gori može legalizovati zavisi od jednog dokaza: da li se vidi na zvaničnom ortofoto snimku iz jula 2025. koji je Ministarstvo objavilo na Geoportalu. Ako se ne vidi, upis u katastar je zabranjen. A 14. avgust 2027. nije „rok za predaju zahtjeva" — to je rok da se pokrene upis bespravnog objekta u katastar; kad istekne, inspektor mora donijeti rješenje o uklanjanju.

Poruke koje dobijam u kancelariji u Budvi svode se na tri situacije. Kuća je kupljena prije više godina, pa se ispostavi da zatvorena terasa nikad nije ušla ni u jedan predmet. Dozvola iz 2022. postoji, ali se nikad nije počelo graditi. Grubi radovi stoje, izvođač se ne javlja. Tri različita pravna režima — a u sva tri je čekanje najskuplja opcija, jer se nerad ovdje naplaćuje svake godine.

Ova stranica je razvrstavanje: šta se još može podnijeti, šta ne može, koliko to košta i šta se dešava sa prodajom i izdavanjem.

Vaša situacijaRežimŠta to znači
Objekat ili dogradnja bez dozvoleZakon o legalizaciji bespravnih objekata (91/25, 18/2026, 117/2026)Odlučuje ortofoto iz jula 2025; što nije na snimku, ne upisuje se
Dozvola izdata, gradnja nije počela u roku od 2 godineZakon o izgradnji objekata, čl. 35Pravo na gradnju prestaje, produženje nije predviđeno — novi zahtjev
Gradnja počela, nije završena u roku od 5 godinaZakon o izgradnji objekata, čl. 43Naknada za svaku započetu godinu na procijenjenu vrijednost i obezbjeđenje gradilišta
Objekat završen, bez upotrebne dozvoleZakon o izgradnji objekata, čl. 53-60Ne smije se koristiti niti upisati kao završen
List nepokretnosti bez ijedne zabilježbeZakon o legalizaciji, čl. 51Katastar ima 36 mjeseci da zabilježbu upiše po službenoj dužnosti — čist list ništa ne dokazuje

Prvo pitanje je dokaz, a ne zahtjev

Član 7 cijeli režim veže za zvanični satelitski i aerofotogrametrijski snimak Crne Gore iz jula 2025, objavljen na Geoportalu Ministarstva. Član 48 st. 3 i 4 to prenosi na upis: upis bespravnog objekta koji se na tom snimku ne vidi je zabranjen, a ako je upis izvršen, Katastar mora poništiti rješenje o upisu i tehničku potvrdu elaborata. To je prva stvar koju provjeravam u svakom predmetu, jer od nje zavisi ima li smisla sve ostalo.

Druga važna razlika je između „potpuno bespravnog" i „prekoračenja". Član 2 definiše bespravni objekat kao objekat izgrađen, rekonstruisan, dograđen ili nadzidan bez akta kojim se odobrava gradnja ili suprotno tom aktu; stav 2 kaže da se, kada dozvola postoji a prekoračena je površina, bespravnim smatra samo višak. Dobar dio primorskih vila je u toj drugoj grupi — a to mijenja i trošak i strategiju predmeta.

Šta je zapravo rok 14. avgust 2027.

Rok je najprije bio šest mjeseci: zakon je objavljen 6. avgusta 2025, stupio na snagu 14. avgusta 2025. i dao vlasniku šest mjeseci da pokrene upis u katastar. Izmjenama iz februara 2026. (Sl. list CG 18/2026, na snazi od 13. februara 2026) rok je produžen na dvanaest mjeseci, a izmjenama objavljenim 7. avgusta 2026. (Sl. list CG 117/2026) pomjeren je na 14. avgust 2027.

Ovdje moram biti otvoren: cijeli tekst izmjena 117/2026 nisam pročitao u službenom listu. Moje istraživanje datum potvrđuje objavom i stručnim izvorima, ne samim zakonskim tekstom. Zato rok shvatite ozbiljno, ali ga prije podnošenja provjerite u važećem službenom listu. Sigurna je posljedica: kad rok istekne, inspektor za zaštitu prostora mora donijeti rješenje o uklanjanju (čl. 48 st. 2).

Podatak koji kruži internetom — „rok za zahtjev 20. septembar 2026." — ne stoji ni u jednom tekstu službenog lista i ne koristim ga.

Zabilježba i godišnja naknada koštaju više od kazne

Član 33 zabranjuje pravni promet bespravnog objekta: ne može se otuđiti, niti se u njemu smije obavljati privredna ili druga djelatnost. Zabilježba zabrane upisuje se u list G, a mogu je tražiti državni i lokalni organi, organi koji izdaju odobrenja za djelatnost, inspektori, notar koji treba da sačini ugovor o prenosu i svako ko ima pravni interes. Član 51 daje Katastru 36 mjeseci da te zabilježbe upiše po službenoj dužnosti. Zato čist list nepokretnosti u 2026. ne znači da je objekat uredan — znači da administracija još nije stigla. Kako to izgleda iz ugla kupca, pišem u tekstu o kupovini nekretnine za strance.

Račun za čekanje je u članu 26. Ako zahtjev nije podnesen, ako je odbijen, ako upis u katastar nije pokrenut ili ako postoji rješenje o uklanjanju, plaća se godišnja naknada za korišćenje prostora: 0,5 do 2,0 odsto po neto kvadratu ako je elaborat predat, odnosno 1 do 3 odsto po bruto kvadratu ako nije. Osnovica je prosječna cijena građenja novih stanova koju je statistika objavila za prethodnu godinu. Za primorski region ta vrijednost je krajem 2025. bila 2.081 evro po kvadratu — u donjem pojasu to je grubo deset do četrdeset evra po kvadratu godišnje. I član 31 st. 5 izričito kaže da donošenje rješenja o uklanjanju ne zaustavlja ni porez na nepokretnosti ni ovu naknadu.

Koliko košta kad se legalizacija završi

Naknadu za urbanu sanaciju utvrđuje skupština opštine uz prethodnu saglasnost Vlade; obračunava se po neto kvadratu na osnovu elaborata ovjerenog od Katastra i plaća u najviše 120 mjesečnih rata — za osnovni stambeni objekat do 360 rata (čl. 23). Prihod se dijeli 80 odsto opštini i 20 odsto državi, a u sjevernim opštinama ostaje u cjelini lokalnoj samoupravi. Za hotel i turističko naselje ili rizort sa 4 i 5 zvjezdica iznos je u samom zakonu: 400 do 800 evra po kvadratu izgrađene površine, odjednom ili u najviše 60 rata (čl. 23 st. 12).

Umanjenja postoje ali se ne sabiraju: do 50 odsto za osnovni stambeni objekat, do 90 odsto za nabrojane ranjive kategorije i do 20 odsto za jednokratnu uplatu (čl. 23 st. 6 i 7). Pažnja za vlasnike iz Srbije i BiH: osnovni stambeni objekat je onaj u kojem vlasnik i njegovo domaćinstvo stanuju, u kojem imaju prebivalište i uz uslov da nemaju drugi stan u Crnoj Gori (čl. 10) — vikendica na moru u tu definiciju ne ulazi. Na primorju se dodaje posebna naknada po zakonu o regionalnom vodosnabdijevanju, u najviše 36 rata (čl. 25). Troškove snosi vlasnik (čl. 12 st. 10), a dio rješenja je ovjerena izjava kojom se vlasnik odriče potraživanja prema državi, opštini i javnim preduzećima po bilo kom osnovu vezanom za legalizaciju i korišćenje objekta (čl. 12 st. 8).

Kad rješenje o legalizaciji postane pravosnažno, Katastar ga upisuje u roku od 40 dana i briše zabilježbe bespravnog objekta i zabrane otuđenja (čl. 21). Tek tada je nepokretnost normalan predmet prodaje. U rješenje ulaze i izjava vlasnika o odgovornosti prema trećim licima, odricanje od tužbe i dinamika plaćanja naknade (čl. 21 st. 1) — ako ste izabrali rate, to se vidi u listu nepokretnosti i pojaviće se pred kupcem.

Elaborat, stabilnost i stariji predmeti

U centru predmeta su dva tehnička dokumenta. Prvi je elaborat, geodetsko-tehnički snimak bespravnog objekta koji ovjerava Katastar; po njemu se, na neto kvadraturu, obračunava i naknada (čl. 23 st. 10). Drugi je stabilnost: ispituje je licencirano privredno društvo (čl. 17), a iznad 500 m² izvještaj pregleda licencirani revident. Za pomoćni objekat ili stambeni objekat do dvije etaže i do 200 m² neto bez privredne djelatnosti umjesto analize stabilnosti dovoljna je ovjerena izjava vlasnika o odgovornosti prema trećim licima (čl. 15 st. 2). U postupku su predviđeni i uviđaj na licu mjesta i mješovita stručna komisija (čl. 14).

Ako ste ranije već otvarali predmet, provjerite ga prije nego što krenete iz početka. Izmijenjeni član 9 predviđa da objekti vidljivi na ortofoto snimku iz 2018. za koje je ranije podnesen zahtjev za legalizaciju mogu nastaviti postupak, pod uslovom da nisu uvećani u odnosu na taj snimak. U praksi je nastavak starog predmeta često brži put od novog zahtjeva. Ono što se u medijima pominjalo o brisanju uslova udaljenosti od susjedne parcele nisam mogao da potvrdim iz usvojenog teksta, pa o tome ništa ne tvrdim.

Istekla dozvola ili obustavljena gradnja: drugi put

Legalizacija rješava ono što je građeno bez dozvole. Ako dozvolu imate a niste počeli, član 35 Zakona o izgradnji objekata gasi pravo na gradnju nakon dvije godine i ne predviđa produženje: ide se novim zahtjevom, a u međuvremenu su se urbanističko-tehnički uslovi parcele mogli promijeniti. Cijeli put od zahtjeva do rješenja opisan je u tekstu o građevinskoj dozvoli u Crnoj Gori, a cijeli lanac gradnje u pregledu investiranje u gradnju od placa do upotrebne dozvole.

Kod grubih radova koje je izvođač napustio prvo se fiksira stanje: geodetsko snimanje, fotografije, popis materijala i obračun avansa. Prije nego što tražite ugovornu kaznu, pogledajte dva člana Zakona o obligacionim odnosima: čl. 279 st. 2 kaznu gasi kada je docnja nastala iz okolnosti za koju izvođač ne odgovara, a čl. 280 st. 5 kada je naručilac primio radove a nije odmah zadržao pravo na kaznu. Nasuprot tome, desetogodišnja odgovornost za solidnost građevine iz čl. 712 djeluje po sili zakona, važi i prema kasnijim sticaocima i ne može se ugovorom isključiti; rokovi za reklamaciju su kratki — šest mjeseci od saznanja, pa godinu dana za zahtjev (čl. 713).

I na kraju ono što se najčešće pomiješa: rješenje o legalizaciji ne zamjenjuje upotrebnu dozvolu. To je poseban postupak sa tehničkim pregledom, a član 60 zabranjuje korišćenje objekta prije njenog izdavanja. Redoslijed za izdavanje turistima je: rješenje o legalizaciji, upis u katastar, tehnički pregled, upotrebna dozvola, pa turistička registracija u opštini.

Ne znate u kojoj ste od tri situacije? Pošaljite mi list nepokretnosti, broj parcele, fotografije i svu dokumentaciju koju imate preko kontakt stranice. U roku od 3 radna dana dobijate pisano razvrstavanje situacije, spisak onoga što se još može podnijeti i onoga što treba snimiti na terenu — bez obećanja ishoda, jer ishod zavisi od ortofota i od stanja u katastru. Kako radim sa vlasnicima iz Srbije i BiH, opisano je na stranici advokat za strance.

Najčešća pitanja

Da li je 14. avgust 2027. rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju?

To je rok da se pokrene upis bespravnog objekta u katastar, kako proizlazi iz izmjena objavljenih 7. avgusta 2026. (Sl. list CG 117/2026), nakon prvobitnih šest i potom dvanaest mjeseci. Cijeli tekst tih izmjena nisam pročitao, pa datum prije podnošenja provjerite u važećem službenom listu. Posljedica je sigurna: istekom roka inspektor mora donijeti rješenje o uklanjanju (čl. 48 st. 2).

Objekat se ne vidi na ortofoto snimku iz jula 2025. Može li se ipak legalizovati?

Ovim putem ne. Član 7 režim veže za taj snimak, a član 48 st. 3 i 4 zabranjuje upis onoga što na njemu nije i nalaže Katastru da poništi već izvršen upis. Za objekat izgrađen poslije snimka ostaje samo redovan postupak građevinske dozvole, ako to urbanističko-tehnički uslovi parcele uopšte dozvoljavaju. Zato je provjera snimka prvi korak, prije bilo kakvog troška.

Mogu li prodati objekat koji nije legalizovan?

Bespravni objekat ne može biti u pravnom prometu: član 33 zabranjuje otuđenje i obavljanje djelatnosti, a zabilježbu može tražiti i notar koji bi sačinjavao ugovor. Objekat sa dozvolom ali bez upotrebne dozvole pravno se može prodati, ali praktično teško: član 60 zabranjuje korišćenje, a objekat nije upisan kao završen, pa se i kupci i banke povlače.

Koliko košta legalizacija?

Zavisi od opštine i objekta. Naknadu za urbanu sanaciju utvrđuje skupština opštine uz saglasnost Vlade, obračunava se po neto kvadratu i plaća u najviše 120 rata, a za osnovni stambeni objekat do 360. Za hotele i turističke rizorte sa 4 i 5 zvjezdica zakon sam propisuje 400 do 800 evra po kvadratu. Umanjenja od 50, 90 i 20 odsto ne mogu se kombinovati, a na primorju se dodaje naknada za vodosnabdijevanje.

Šta ako ne uradim ništa?

Tri stvari teku uporedo. Godišnja naknada za korišćenje prostora iz čl. 26 se obračunava i ne prestaje ni nakon rješenja o uklanjanju (čl. 31 st. 5). Zabilježba zabrane otuđenja prije ili kasnije se upisuje po službenoj dužnosti; Katastar za to ima 36 mjeseci (čl. 51). A istekom roka inspektor mora donijeti rješenje o uklanjanju (čl. 48 st. 2). Nerad, dakle, nije neutralan — naplaćuje se svake godine.

Zatvorena je samo terasa, kuća ima dozvolu. Da li je cijela kuća bespravna?

Ne nužno. Član 2 st. 2 propisuje da se, kada dozvola postoji a prekoračena je površina, bespravnim smatra samo višak. Ta razlika mijenja i cijenu i plan rada, pa kod dograđene vile uvijek prvo tražim originalnu dozvolu i revidovani glavni projekat; bez poređenja sa snimljenim stanjem ništa se ne može tvrditi.

Šta ako sam zahtjev podnio još 2019. i predmet stoji?

Provjerite ga prije nego što krenete iznova. Izmijenjeni član 9 dozvoljava nastavak postupka za objekte vidljive na ortofoto snimku iz 2018. za koje je ranije podnesen zahtjev, pod uslovom da objekat nije uvećan u odnosu na taj snimak. Nastavak starog predmeta je često brži i jeftiniji od novog, jer je dio dokumentacije već u spisima.

Mogu li sve obaviti iz Srbije, preko punomoćja?

Možete, uz ovjereno punomoćje sa prevodom; za dokumente iz Srbije i BiH primjenjuju se pravila o ovjeri isprava, pa punomoćje pripremite tako da ga nadležni organ u Crnoj Gori prihvati bez naknadnih dopuna. Pravnu stranu punomoćje rješava, tehničku ne: za elaborat je potreban geodeta na terenu i pristup parceli. Preporučujem usko punomoćje, vezano za parcelu i konkretne radnje.