Zašto ovaj tekst nije o upisu u CRPS
Na ovom sajtu već stoji poseban tekst o tome kada kupac zaista postaje član društva — trenutak sticanja svojstva člana i upis u CRPS. Tamo je obrađen član 15 Zakona o privrednim društvima i pravilo da se svojstvo člana d.o.o. stiče danom registracije vlasništva nad udjelom u CRPS, a ne danom potpisa ili uplate.
Ovaj tekst je druga polovina istog posla: ko plaća porez, po kojoj stopi, na koju osnovicu, u kom roku i preko koga se prijava podnosi — plus dvije obaveze koje se najčešće preskoče jer ne stoje u istom zakonu kao registracija: upis promjene u Registar stvarnih vlasnika i forma ugovora o prenosu udjela. Podjela je namjerna: te dvije linije imaju različite rokove, organe i posljedice, a zbog njihovog mješanja prodavci često misle da su „završili" onog dana kad im stigne rješenje o registraciji.
„Porez na prenos udjela" ne postoji — postoji porez na kapitalni dobitak
U crnogorskim propisima nema posebne dažbine koja se zove porez na prenos udjela. Postoji oporezivanje kapitalnog dobitka ostvarenog prodajom, odnosno drugim prenosom udjela.
Kod pravnih lica to je član 21 Zakona o porezu na dobit pravnih lica (prečišćeni tekst od „Sl. list RCG" br. 65/01 do „Sl. list CG" br. 125/23 i 088/24 od 13.09.2024), koji kapitalnim dobitkom izričito smatra prihod od prodaje ili drugog prenosa zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti; član 22 stav 1 definiše dobitak kao razliku prodajne i nabavne cijene. Kod fizičkih lica isto radi član 37a stav 1 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koji među tu imovinu takođe ubraja udio u pravnom licu.
Druga strana istog razgraničenja: porez na promet nepokretnosti se na prodaju udjela ne plaća. Član 4 stav 2 Zakona o porezu na promet nepokretnosti („Sl. list CG" br. 036/13, 003/23, 028/23 i 033/26 od 10.03.2026) oporezuje svako sticanje prava svojine na nepokretnosti u Crnoj Gori — a kod prenosa udjela vlasnik nepokretnosti ostaje isto društvo.
Ali pažnja na obrnuti manevar: isti član 4 stav 3 među oporezive načine sticanja izričito nabraja „unošenje i povlačenje nepokretnosti iz privrednog društva". Ako se posao restrukturira tako da se nepokretnost izvuče iz društva, ulazite u progresivnu skalu iz člana 11 (3% do 150.000 €; 4.500 € + 5% preko 150.000,01 €; 22.000 € + 6% preko 500.000,01 €). Odluka „prodajemo firmu ili prodajemo stan" nije samo pravna nego i poreska; vidjeti i tekst o kupovini nekretnine kao stranac.
Ko prodaje, taj određuje režim: četiri različita mehanizma
Ovdje ne postoji jedan mehanizam nego četiri, i biraju se prema tome ko je prodavac i ko isplaćuje cijenu.
| Prodavac udjela | Isplatilac cijene | Mehanizam | Stopa i osnovica | Ko podnosi prijavu i u kom roku |
|---|---|---|---|---|
| Rezidentno pravno lice | bilo ko | Dobitak ulazi u poresku osnovicu; ZPDPL čl. 21–22 | Progresivne stope iz ZPDPL čl. 28 (9% / 9.000 € + 12% / 177.000 € + 15%) | Društvo, kroz godišnji poreski bilans |
| Nerezidentno pravno lice | pravno lice dužno da obustavi porez (tipično crnogorsko društvo) | Porez po odbitku, ZPDPL čl. 29 st. 1 tač. 2 | 15% na osnovicu koju čini bruto prihod (čl. 29 st. 4); izuzetno 30% po čl. 29 st. 5 | Isplatilac, u trenutku isplate; godišnji izvještaj do kraja februara (čl. 29 st. 11) |
| Nerezidentno pravno lice | drugo nerezidentno pravno lice ili fizičko lice | ZPDPL čl. 29c st. 1 | 15% na kapitalni dobitak utvrđen po čl. 21–24, ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno | Sam prodavac, preko poreskog punomoćnika, u roku od 30 dana od ostvarivanja prihoda (čl. 29c st. 3) |
| Fizičko lice (rezident ili nerezident) | bilo ko | ZPDFL čl. 37a i 37e | 15% (čl. 10 tač. 3 novog teksta i čl. 50a) na razliku prodajne i nabavne vrijednosti | Sam obveznik, godišnja prijava do kraja aprila (čl. 43 st. 2); nerezident po čl. 43 st. 6 |
Tri stvari iz ove tabele zaslužuju da se izdvoje.
Prvo, član 29c je odredba koju stranci često ne znaju da postoji. Kad jedan nerezident proda udio drugom nerezidentu, u lancu nema nikoga ko bi obustavio porez — pa zakon obavezu prebacuje na prodavca. Prijava se po stavu 3 podnosi u opštini sjedišta društva u kojem nerezident ima udio, i to preko poreskog punomoćnika, u roku od 30 dana od ostvarivanja prihoda; organ zatim donosi rješenje. Punomoćnik se, dakle, angažuje prije nego što novac legne.
Drugo, stopa poreza na dobit nije ravnih 9%. Član 28 ZPDPL izričito kaže da su stope progresivne: 9% do 100.000 €, 9.000 € + 12% preko 100.000,01 €, i 177.000 € + 15% preko 1.500.000,01 €. Kapitalni dobitak rezidentnog društva ulazi u tu osnovicu, pa jedna veća prodaja udjela pomjera cijelu godinu u viši razred.
Treće, uvećana stopa od 30%. Član 29 stav 5 propisuje porez po odbitku od 30% na bruto prihod ako je nerezidentni primalac sa teritorije na kojoj se primjenjuju propisi sa manjim poreskim opterećenjem dobiti i isplate dividendi nego po crnogorskim zakonima, ili sa kojom se ne razmjenjuju podaci radi utvrđivanja stvarnih vlasnika i poreskih obaveza. Listu tih teritorija po stavu 10 objavljuje Ministarstvo na svojoj internet stranici — nije u zakonu i mijenja se, pa se provjerava za konkretan datum isplate.
Bruto iznos ili razlika? Asimetriju treba pročitati doslovno
Ovdje je tačka na kojoj ne želimo da vam prodamo sigurnost koju zakon ne daje.
Član 29 stav 4 ZPDPL kaže da se porez po odbitku obračunava „po stopi od 15% na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda" — i ta rečenica važi za sve prihode iz stava 1, uključujući kapitalni dobitak iz tačke 2. Član 29c stav 1, s druge strane, oporezuje „prihode ... po osnovu kapitalnih dobitaka nastalih u skladu sa odredbama čl. 21 do 24", a član 22 stav 1 kapitalni dobitak definiše kao razliku između prodajne i nabavne cijene.
Doslovno pročitano, to su dvije različite osnovice za ekonomski isti posao, a razlika zavisi isključivo od toga ko isplaćuje cijenu. Kako Poreska uprava tu razliku primjenjuje u pojedinačnom slučaju ne može se dokazati iz teksta zakona i to ovdje ne tvrdimo. Praktična posljedica ipak je jasna: prije potpisa treba znati koji se od dva mehanizma aktivira, jer kod udjela sa visokom nabavnom vrijednošću razlika između „15% na cijelu cijenu" i „15% na razliku" nije nijansa — pa se kod značajnih iznosa pisano izjašnjenje organa o osnovici traži prije isplate.
Nabavna vrijednost udjela: gdje se posao najčešće lomi
Ako je osnovica razlika, cijeli porez zavisi od jednog broja koji niko ne dokumentuje na vrijeme — nabavne vrijednosti udjela.
ZPDPL član 24 stav 8: nabavnom cijenom udjela smatra se cijena određena u ugovoru o prodaji, odnosno prenosu; stav 9 pravi izuzetak — za udjele stečene osnivačkim ulogom ili njegovim povećanjem nabavna cijena je tržišna cijena na dan unosa uloga. ZPDFL član 37e postavlja isto pravilo drugim riječima: vrijednosti su one iz kupoprodajnog ugovora (stav 2), a kod udjela stečenog osnivanjem nabavna vrijednost je iznos osnivačkog uloga i njegovih povećanja (stav 4).
I onda dolazi korektiv koji ruši omiljeni manevar. Član 37e stav 3 ZPDFL: ako je prodajna vrijednost udjela niža od tržišne, prodajnu vrijednost utvrđuje nadležni poreski organ. Isto važi na strani pravnih lica — član 22 stav 3 ZPDPL propisuje prilagođavanje od strane organa, a član 22 stav 4 obavezuje obveznika da prilikom prodaje sam izvrši procjenu tržišne vrijednosti po propisanoj metodologiji.
Ugovor na simboličan iznos, dakle, ne smanjuje poresku obavezu — samo prebacuje utvrđivanje osnovice na organ, bez vašeg dokaznog materijala. Ako je udio zaista male vrijednosti (gubici, blokiran račun, sporna imovina), to se dokazuje prije prodaje, procjenom i finansijskim izvještajima.
Kapitalni gubici se prebijaju: ZPDPL član 22 stav 5 dozvoljava prebijanje sa dobicima iz iste godine, a stav 6 prenos preostalog gubitka na buduće dobitke u narednih pet godina; kod fizičkih lica član 37h ZPDFL dozvoljava prebijanje u istom poreskom periodu.
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja se ne primjenjuje sam od sebe
Član 29a stav 1 ZPDPL: isplatilac primjenjuje odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pod uslovom da nerezident (a) dokaže status rezidenta države sa kojom je ugovor zaključen i (b) da je stvarni vlasnik prihoda. Stav 2 precizira kako: potvrdom ili drugim odgovarajućim dokumentom ovjerenim od nadležnog organa druge države ugovornice, i to kod isplatioca — dakle dokument mora biti u njegovim rukama u trenutku isplate, ne kasnije.
Član 29a stav 3 je odredba zbog koje kupci gube novac: ako isplatilac primijeni ugovor, a uslovi iz st. 1 i 2 nisu bili ispunjeni pa je porez manje plaćen, isplatilac je dužan da plati razliku. Rizik nosi onaj ko je platio cijenu, ne onaj ko je dao izjavu o rezidentnosti.
Da li konkretan ugovor uopšte daje Crnoj Gori pravo oporezivanja dobitka od prodaje udjela zavisi od njegovog teksta — prije svega od odredbe o kapitalnim dobicima i od toga da li sadrži klauzulu o društvima čija se imovina pretežno sastoji od nepokretnosti. Ovdje ne navodimo član nijednog pojedinačnog ugovora jer se rješenje razlikuje od države do države; taj tekst se čita za državu rezidentnosti prodavca prije nego što se u ugovor upiše bilo kakva poreska klauzula.
Registar stvarnih vlasnika: rok je osam dana i teče odvojeno
Registracija promjene člana u CRPS ne ažurira Registar stvarnih vlasnika. To je odvojena obaveza po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma („Sl. list CG" br. 110/23 od 12.12.2023, 065/24 od 05.07.2024 i 024/25 od 12.03.2025).
- Ko je stvarni vlasnik: član 41 stav 2 tačka 1 — fizičko lice koje je neposredno ili posredno imalac najmanje 25% učešća u akcijama, pravu glasa ili drugim pravima, uključujući pravo na udio u dobiti; ili (tač. 2 i 3) lice sa odlučujućim uticajem kroz vlasnički udio, odnosno kontrolom drugim sredstvima. Ako je imalac 25% i sam pravno lice, stav 3 traži da se uzme u obzir struktura tog člana.
- Rok: član 43 stav 3 — podaci o stvarnim vlasnicima i promjenama unose se u roku od osam dana od upisa u CRPS, odnosno od promjene podataka.
- Godišnja potvrda: član 43 stav 5 — tačnost se potvrđuje jednom godišnje, najkasnije do 31. marta.
- Šta registar sadrži: član 44 ide dalje od imena — procenat udjela svakog člana, grafički prikaz vlasničke strukture, brojeve računa u kreditnim institucijama i skeniranu dokumentaciju.
- Ko to vidi: član 47 stav 4 — druga pravna i fizička lica imaju neposredan elektronski pristup na osnovu elektronske identifikacije, i to pet podataka: ime i prezime, godina rođenja, državljanstvo, država prebivališta, vrsta i obim vlasničkog udjela. Stavovi 5–8 dozvoljavaju ograničenje javnog dijela kod rizika od prevare, otmice, ucjene, nasilja ili zastrašivanja — o čemu rješenjem odlučuje finansijsko-obavještajna jedinica.
- Sankcija: član 137 tačka 66 vezuje propust unosa u roku od osam dana za novčanu kaznu od 5.000 € do 20.000 € za pravno lice.
Tu je i prepreka koja nije pravna nego tehnička: pristup javnom dijelu registra traži elektronsku identifikaciju, a ona se ne dobija istog dana.
Forma ugovora: ovjera potpisa, a ne notarski zapis
Član 380 Zakona o privrednim društvima je kratak i precizan: udio ili dio udjela u d.o.o. prenosi se ugovorom zaključenim u pisanom obliku, uz ovjeru potpisa po zakonu kojim se uređuje ovjera potpisa, rukopisa i prepisa — ili na osnovu pravosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa.
To je blaži zahtjev od notarskog zapisa, i tu nastaje česta zabuna: prenos udjela ne traži notarski zapis, a prenos svojine na nepokretnosti ga traži. Zakon o notarima („Sl. list RCG" br. 068/05; „Sl. list CG" br. 049/08, 055/16, 084/18 i 141/25 od 03.12.2025) u članu 52 stav 1 tačka 6 svrstava prenos prava svojine na nepokretnosti u obavezni notarski zapis, a stav 3 propisuje da posao bez propisane forme ne proizvodi pravno dejstvo.
Razlika je bitna jer se posao često sastoji od dva koraka — prvo prodaja udjela, pa „prebacivanje" nepokretnosti — a ta dva koraka nisu u istoj formi i nemaju istu posljedicu ako se pogriješi. Član 52 stav 4 dozvoljava strankama da i za druge poslove izaberu notarski zapis, a član 51a omogućava solemnizaciju: notar ovjerava privatnu ispravu i time joj daje svojstvo notarskog zapisa.
Uz to: član 47 traži sudskog tumača ako neko od učesnika ne razumije jezik akta, uz konstataciju u aktu — kod stranih strana čest formalni propust; član 44 propisuje crnogorski jezik, osim ako je notar sudski tumač za taj jezik.
Šta prenos ne briše
Dvije odredbe ZPD-a koje kupci pročitaju prekasno.
Član 381: kod prenosa udjela prenosilac i sticalac neograničeno solidarno odgovaraju društvu za obaveze dospjele prije prenosa. Kupac koji nije uradio dubinsku analizu ne kupuje samo budućnost društva.
Član 376: član sa pravom preče kupovine može tužbom tražiti poništaj ugovora kojim je udio prenesen, ako mu ponuda nije dostavljena po zakonu ili statutu — u roku od 30 dana od saznanja, a najkasnije šest mjeseci od registracije prenosa u CRPS. Uz član 375 stav 4, po kojem se ponuda bez bitnih elemenata smatra neučinjenom, to znači da upis u CRPS nije kraj rizika nego početak roka — razrađeno u tekstu o upisu članstva.
Redosljed koji ima smisla
| Korak | Šta se radi | Rok / izvor |
|---|---|---|
| 1 | Utvrditi ko je prodavac (rezident/nerezident, pravno/fizičko lice) i ko isplaćuje cijenu | određuje mehanizam: ZPDPL čl. 29, čl. 29c ili ZPDFL čl. 37e |
| 2 | Dokumentovati nabavnu vrijednost udjela i pribaviti procjenu tržišne vrijednosti | ZPDPL čl. 22 st. 4, čl. 24 st. 8–9; ZPDFL čl. 37e |
| 3 | Ako se traži primjena ugovora o dvostrukom oporezivanju: pribaviti ovjerenu potvrdu o rezidentnosti kod isplatioca | ZPDPL čl. 29a st. 1–2, prije isplate |
| 4 | Provjeriti pravo preče kupovine i ponudu ostalim članovima | ZPD čl. 375 |
| 5 | Ugovor u pisanom obliku uz ovjeru potpisa (uz tumača ako je potrebno) | ZPD čl. 380; Zakon o notarima čl. 47 |
| 6 | Elektronska prijava za registraciju prenosa u CRPS | svojstvo člana nastaje upisom, ZPD čl. 15 |
| 7 | Upis promjene stvarnog vlasnika | 8 dana, ZSPNFT čl. 43 st. 3 |
| 8 | Poreska prijava | 30 dana preko poreskog punomoćnika (ZPDPL čl. 29c st. 3) ili godišnja prijava do kraja aprila (ZPDFL čl. 43 st. 2) |
Navodi su provjereni u tekstovima propisa na dan 2. septembra 2026. Prečišćeni tekst ZPDFL koji smo čitali obuhvata izmjene zaključno sa 88/2024; pročitane su i izmjene 160/25 od 30.12.2025 (primjena od 1.1.2026), koje ne diraju članove 37a–37h, 43 i 50a — stopa za ovu kategoriju i dalje izlazi na 15%.
Kako pristupamo ovakvom predmetu
RoNa Legal je pravni savjetnik koji predmete prenosa udjela vodi u koordinaciji sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore. Redosljed je onaj iz tabele iznad: prvo se utvrdi koji se poreski mehanizam aktivira, pa tek onda piše ugovor — klauzula napisana bez tog koraka obično prebacuje rizik na pogrešnu stranu.
Pregled usluga stoji na stranici usluga, a predmet se otvara preko kontakta; vidjeti i tekst o tome šta radi advokat za strance. Ovo je opšta pravna informacija, a ne savjet za konkretan posao — ishod zavisi od rezidentnosti stranaka, dokumentovane nabavne vrijednosti i sadržaja ugovora.