Porez po odbitku u Crnoj Gori: šta stvarno duguje društvo koje vrši isplatu

Porez po odbitku vlasnika društva po pravilu iznenadi tek pošto je novac već otišao. Zakon ga ne stavlja na primaoca prihoda, nego na isplatioca: kada strani konsultant, matično društvo ili zakupodavac dobiju svoj iznos u cjelosti, obaveza nije nestala — ostala je u vašem društvu, uvećana za kaznu.

Slijedi pregled: koje isplate ulaze u taj režim, kada je stopa 15% a kada 30%, zašto se ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne primjenjuje automatski i gdje se rokovi najčešće probiju.

Izvor i datum provjere: Zakon o porezu na dobit pravnih lica, prečišćeni tekst od „Sl. list RCG" br. 065/01 do „Sl. list CG" br. 088/24 od 13.09.2024; svi članovi ispod čitani su iz tog teksta. Provjereno 2. septembra 2026.

Obaveza je na isplatiocu — to je cijela poenta

Član 29 stav 1 ne kaže da primalac duguje porez. Kaže da je pravno lice dužno da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na isplaćene prihode — tri radnje, sve tri na strani onoga ko plaća.

Isto važi i za oblike koji nijesu samostalno društvo: član 29 stav 8 propisuje da porez po odbitku plaća i stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica kada vrši isplate iz st. 1, 2 i 3. Izuzetak je uzak — stav 9 isključuje obavezu samo ako se naknada pripisuje kao prihod toj poslovnoj jedinici.

Posljedica propusta nije samo naknadna uplata: član 42a propisuje kazne i za pravno lice i za odgovorno lice u njemu (iznosi su u tabeli ispod).

Koje isplate ulaze u član 29

Lista je zatvorena, ali nije intuitivna. Najvažnija razlika: dividende se oporezuju i kad idu rezidentu, dok se ostatak odnosi samo na nerezidente.

Dvije stavke iz drugog reda izazivaju najviše sporova. Kapitalni dobitak je, po članu 21, prihod od prodaje ili drugog prenosa zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti — prodaja udjela stranog vlasnika u crnogorskom d.o.o. je, dakle, u tom krugu. Zakup hvata i ono što se ne doživljava kao „plaćanje u inostranstvo", recimo zakup opreme od povezanog društva.

Zašto je režim postavljen ovako: član 4 stav 6

Porez po odbitku nije dodatni namet povrh drugog poreza; za jednu kategoriju obveznika on jeste porez. Član 4 stav 6 propisuje da su predmet oporezivanja nerezidenta koji nema stalnu poslovnu jedinicu upravo prihodi iz člana 29 st. 1, 2 i 3. Strano društvo bez prisustva u Crnoj Gori ovdje ne podnosi prijavu poreza na dobit — njegova obaveza iscrpljuje se u iznosu koji vi obustavite pri isplati.

Zato je prvo pitanje prije svake isplate uvijek isto: ima li primalac stalnu poslovnu jedinicu? Član 4 stav 4 nabraja oblike — mjesto uprave, filijala, kancelarija, fabrika, radionica, rudnik, nalazište nafte ili gasa, kamenolom — uz pravilo da gradilište ili montažni objekat to postaje jedino ako traje duže od šest mjeseci. Član 4 stav 5 daje negativnu listu: čuvanje, izlaganje ili isporuka dobara, držanje zaliha, nabavka dobara, prikupljanje informacija i pripremne i pomoćne aktivnosti.

Stopa je 15% na bruto, u trenutku isplate

Član 29 stav 4 je kratak: porez se obračunava i plaća u trenutku isplate prihoda, po stopi od 15%, na osnovicu koju čini bruto iznos prihoda.

„Bruto" je ovdje operativna riječ. Ako ugovor kaže da primalac dobija iznos „neto", porez se ne smanjuje — raste ukupni trošak isplatioca, jer se 15% računa na uvećanu osnovicu. Klauzula o preuzimanju poreza mijenja ekonomiku posla, ne poresku obavezu.

Kada se plaća 30% — i šta stav 7 zaista kaže

Član 29 stav 5 propisuje izuzetnu stopu od 30% na bruto prihod nerezidentnog pravnog lica koje je sa teritorije sa poreskim suverenitetom na kojoj:

1. se primjenjuju propisi sa manjim poreskim opterećenjem na dobit pravnih lica i na isplatu dividendi u odnosu na ovaj zakon i zakon o porezu na dohodak fizičkih lica;
2. se ne razmjenjuju podaci sa nadležnim poreskim organom radi utvrđivanja stvarnih vlasnika i poreskih obaveza.

Napomena o čitanju: zakon ove dvije tačke nabraja bez veznika — ne piše ni „i" ni „ili". Jesu li alternativne ili kumulativne, iz odredbe se ne vidi, pa taj zaključak ne izvodimo.

Član 29 stav 6 određuje kada se lice smatra licem „sa te teritorije": ako je tamo osnovano ili ima registrovano sjedište, sjedište uprave ili mjesto stvarne uprave. Četiri alternativna kriterijuma — adresa u registru i mjesto odakle se društvom zaista upravlja ne moraju se poklapati.

Ovdje treba biti precizan, jer se odredba često prepričava netačno. Član 29 stav 7 ne kaže da se stopa od 30% ne primjenjuje ako postoji ugovor o dvostrukom oporezivanju. Njegov tekst glasi da se odredba stava 6 ne primjenjuje na nerezidenta koji se smatra i rezidentom druge države sa kojom je takav ugovor zaključen. Isključuje se, dakle, odredba o pripisivanju teritoriji, a ne stav o stopi. Ishod je najčešće isti, ali osnov je drugi — a osnov je ono što se brani u poreskom postupku.

Član 29 stav 10 propisuje da listu teritorija sa poreskim suverenitetom Ministarstvo objavljuje na internet stranici. Lista nije dio zakonskog teksta i mijenja se nezavisno od njega; zato je ovdje nijesmo reprodukovali. Provjera na dan isplate dio je postupka, ne formalnost.

Ugovor o dvostrukom oporezivanju ne djeluje sam od sebe

Ovo je odredba koja najčešće košta. Član 29a stav 1 dozvoljava isplatiocu da primijeni ugovor pod dva kumulativna uslova: da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je ugovor zaključen i da je stvarni vlasnik prihoda.

Član 29a stav 2 kaže i gdje taj dokaz stoji: status se dokazuje kod isplatioca prihoda, potvrdom ili drugim dokumentom ovjerenim od nadležnog organa druge države ugovornice. Potvrda koja stigne tri mjeseca kasnije ne popravlja isplatu već izvršenu po sniženoj stopi.

Član 29a stav 3 raspoređuje rizik bez dvosmislenosti: ako isplatilac primijeni ugovor, a uslovi iz st. 1 i 2 nijesu ispunjeni, i posljedica je manje plaćen porez — dužan je da plati razliku između plaćenog i dugovanog poreza po ovom zakonu. Izjava stranog partnera da „ima ugovor" ne prenosi taj rizik na njega.

Za suprotan smjer, član 29a stav 4 obavezuje poreski organ da nerezidentu, na njegov zahtjev, izda potvrdu o porezu plaćenom u Crnoj Gori, a stav 5 predviđa obavještavanje stranog poreskog organa na njegov pisani zahtjev.

Šta stoji u listi Ministarstva: Srbija, Njemačka, Austrija

Ministarstvo finansija objavljuje sopstveni pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; preuzet je i pročitan 2. septembra 2026 i sadrži 44 reda. Tri su relevantna za najveće grupe stranih vlasnika:

Ugovor sa Srbijom postoji i primjenjuje se, ali pokriva samo dohodak — ne i imovinu. Za pitanja poreza na imovinu on ne daje zaštitu.

Dvije ograde uz tabelu. Prvo, pregled Ministarstva daje stope, ali ne i brojeve članova — kod autorskih naknada navodi „5 odnosno 10%", a koja kategorija dobija koju stopu utvrđuje se tek iz teksta ugovora; taj tekst ovdje nijesmo čitali i raspodjelu ne tvrdimo. Drugo, snižena ugovorna stopa nije samoizvršna: bez dokaza iz člana 29a mjerodavna ostaje domaća stopa od 15%.

Definicije iz člana 29b mijenjaju odgovor češće nego stopa

Spor o porezu po odbitku rijetko je spor o stopi; gotovo uvijek je spor o tome da li isplata uopšte ulazi u član 29. Zato član 29b, koji definiše pojmove „u smislu člana 29", u praksi radi više posla nego članovi o stopama.

• Kamate su prihod od potraživanja duga, nezavisno od toga da li su obezbijeđene zalogom ili hipotekom, uključujući prihod od hartija od vrijednosti i obveznica i premije na njih — osim zateznih kamata. Zatezna kamata plaćena stranom dobavljaču zbog docnje, dakle, po ovom osnovu nije predmet poreza po odbitku.
• Autorske naknade obuhvataju naknade za korišćenje autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo, uključujući kinematografske filmove i softver, patente, zaštitne znake, uzorke i modele, planove, tajne formule i postupke, know-how, te plaćanja za korišćenje industrijske, komercijalne ili naučne opreme.
• Konsalting usluge definisane su široko — savjeti i intelektualne usluge pri izvođenju privrednih, finansijskih i tehničkih projekata, kao i pravne, poreske, računovodstvene i revizorske usluge stranih pravnih lica za domaće subjekte. Ali definicija sadrži i izričite izuzetke: seminari, predavanja i radionice; usluge inženjera i arhitekata čiji su rezultat pisana dokumenta za postupanje (idejni i izvođački projekti, nacrti, uputstva); posredovanje i zastupanje; korišćenje baza podataka.

Posljedica je nezgodna za rutinsko knjiženje: naziv na fakturi ne odlučuje. Faktura naslovljena „consulting" za izradu izvođačkog projekta pripada izuzetku; „training" koji sadrži poslovno savjetovanje vjerovatno ne pripada.

Evropska izuzeća postoje u tekstu — ali se još ne primjenjuju

Zakon sadrži cijelo poglavlje o isplatama kamata, autorskih naknada i dividendi između povezanih društava u državama članicama Evropske unije: članovi 29d do 29h. Po njemu, isplate kamata i autorskih naknada povezanim društvima iz EU ne bi se oporezivale porezom po odbitku (čl. 29d), a ni dividende koje zavisno društvo iz Crne Gore isplaćuje matičnom društvu iz druge države članice (čl. 29h st. 1), uz udio od najmanje 10% neprekidno 24 mjeseca (čl. 29h st. 2).

Vlasnik sa matičnim društvom u Njemačkoj ili Austriji koji pročita samo te članove zaključiće da mu je stopa nula. Nije. Član 45a propisuje da će se odredbe Poglavlja VIa i VIIa — a Poglavlje VIIa su upravo čl. 29d–29h — primjenjivati od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Do tada važi opšti režim iz člana 29, snižen samo ugovorom i uz dokaz iz člana 29a.

Kad primalac sam podnosi prijavu: član 29c

Postoji uzak krug situacija u kojima nema isplatioca koji bi obustavio porez. Član 29c stav 1: na kapitalne dobitke iz čl. 21 do 24 koje nerezidentno pravno lice ostvari od drugog nerezidenta ili od fizičkog lica u Crnoj Gori plaća se 15%, ako ugovorom nije drukčije uređeno. Stav 2 isto proširuje na zakup pokretne i nepokretne imovine iz čl. 29 st. 1 tač. 2 kada ga nerezident naplaćuje od lica koje nije dužno da obustavlja porez po odbitku.

Postupak je drukčiji: po stavu 3 sam nerezident, preko poreskog punomoćnika, podnosi prijavu u roku od 30 dana od ostvarivanja prihoda, u opštini u kojoj je nepokretnost odnosno sjedište društva čiji je udio predmet prodaje. Poreski organ zatim donosi rješenje.

Rokovi, obrazac i kazne

Sadržaj i obrazac izvještaja propisuje Ministarstvo (čl. 29 st. 12); akt je Pravilnik o obliku i sadržini Izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku na prihode koje ostvari rezidentno i nerezidentno pravno i fizičko lice, a obrazac se vodi kao IOPPO — oba naziva potvrđena su na zvaničnim stranicama Vlade Crne Gore. Za raspodjelu likvidacionog ostatka (čl. 29 st. 1 tač. 3) otvoren je poseban uplatni račun, uz primjenu od 1. januara 2024; broj računa provjerite na gov.me prije uplate, jer se uplatni računi mijenjaju nezavisno od zakona.

Sudar sa porezom na dobit: član 11 tačka 5

Aranžmani koji se prave da bi se smanjio porez po odbitku često padnu na drugoj strani bilansa. Član 11 tačka 5 propisuje da se ne priznaju administrativni troškovi koje stalna poslovna jedinica plaća nerezidentnoj centrali. To nije test tržišnih uslova i ne popravlja se dokumentacijom o transfernim cijenama — zabrana je apsolutna.

U istom članu su i dvije susjedne zabrane koje pogađaju iste strukture: tačka 4 ne priznaje kamate nerezidentima po stopi višoj od uobičajene komercijalne, a tačka 11 zatezne kamate između povezanih lica. Naknada centrali, dakle, može istovremeno nositi porez po odbitku i ostati neodbitna kao rashod.

Kratka provjera prije svake isplate

• Utvrdite status primaoca i ima li stalnu poslovnu jedinicu u Crnoj Gori (čl. 3, čl. 4 st. 4 i 5).
• Provjerite osnov isplate prema članu 29 i definicijama iz člana 29b, ne prema nazivu na fakturi.
• Potvrda o rezidentnosti mora biti kod vas prije isplate (čl. 29a st. 2).
• Provjerite listu teritorija sa poreskim suverenitetom na dan isplate (čl. 29 st. 10).
• Uskladite klauzulu o „neto" iznosu sa pravilom o bruto osnovici (čl. 29 st. 4).

Ako vaše društvo isplaćuje naknade u inostranstvo, prodaje ili kupuje udio u crnogorskom društvu ili planira raspodjelu dobiti matičnom društvu, ugovor i potvrdu o rezidentnosti vrijedi pregledati prije isplate. RoNa Legal je registrovani posrednik pri zapošljavanju (NACE 78.10) i pravni savjetnik: analiziramo pravni okvir i dokumentaciju, a zastupanje pred poreskim organima i sudovima vodimo sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore. Oblasti u kojima radimo navedene su na stranici usluge, predmet možete opisati preko kontakta, a povezana pitanja obrađena su u tekstovima o prenosu udjela i upisu članstva i kupovini nekretnine kao stranac.