Porez na dobit u Crnoj Gori 2026: stope su progresivne, a „devet odsto" je samo prvi razred

Rečenica „u Crnoj Gori je porez na dobit ravnih 9%" ponavlja se u toliko vodiča da je postala polazna pretpostavka pregovora o osnivanju društva. Tekst koji danas važi kaže suprotno, i to izričito: stope su progresivne.

Ali ni tabela stopa nije pravi odgovor. O vašem poreskom položaju odlučuju dva pitanja koja se ne rješavaju čitanjem procenata: u kojem ste razredu i gdje se nalazi sjedište stvarne uprave i kontrole vašeg društva. Ovaj tekst obrađuje oba, uz odredbe na koje se oslanjaju.

Izvor i datum provjere: Zakon o porezu na dobit pravnih lica, prečišćeni tekst — „Službeni list RCG" br. 065/01, 012/02, 080/04; „Službeni list CG" br. 040/08, 086/09, 040/11, 014/12, 061/13, 055/16, 146/21, 152/22, 028/23, 125/23 i 088/24 od 13.09.2024. Prema napomeni izdavača, prečišćeni tekst važi od 01.01.2025. Provjereno 2. septembra 2026.

Član 28: jedna stopa ne postoji, postoje tri

Član 28 stav 1 ne ostavlja prostora za tumačenje: „Stope poreza na dobit pravnih lica su progresivne." Stav 2 ih razvrstava:

Ključno je da se viša stopa primjenjuje samo na višak iznad praga, a ne na cijelu dobit. Društvo sa dobiti od 300.000 € ne plaća 12% na 300.000 €. Zbog toga se efektivno opterećenje kreće znatno ispod nominalne stope drugog i trećeg razreda:

Druga tabela je naša aritmetika po članu 28, a ne tekst zakona: iznosi su zaokruženi jer je prag napisan na nivou centa („preko 100.000,01"), pa doslovna primjena daje razliku od djelića centa — za planiranje nebitnu. Obračun za prijavu radi vaš računovođa po tačnoj osnovici.

Posljedica koju vlasnici najčešće previde: prag se odnosi na oporezivu dobit jednog obveznika, ne na grupu i ne na prihod. Dva društva sa po 90.000 € dobiti ostaju u prvom razredu; jedno sa 180.000 € ne ostaje. To nije poziv na vještačko dijeljenje poslovanja — ono otvara pitanja iz člana 38 o povezanim licima — ali objašnjava zašto ista aktivnost daje različit porez zavisno od strukture.

Gdje je „sjedište stvarne uprave i kontrole"

Ovo je pitanje koje košta više od razlike između 9% i 12%.

Član 3 stav 1 definiše rezidenta kao lice osnovano u Crnoj Gori ILI koje ima sjedište stvarne uprave i kontrole na teritoriji Crne Gore. Veznik je „ili", ne „i" — dovoljan je jedan uslov.

Zašto je to bitno: član 4 stav 1 propisuje da je predmet oporezivanja rezidenta dobit koju ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore. Rezidentnost, dakle, ne uključuje samo lokalni posao — uključuje svjetsku dobit.

Iz toga slijede dva rizika koja idu u suprotnim smjerovima, a vlasnici iz regiona po pravilu vide samo jedan:

• Crnogorsko društvo kojim se upravlja iz inostranstva. Registrovano je u CRPS-u, dakle rezident je po prvom osnovu bez obzira na to gdje se odluke donose — ali druga država može tvrditi da se i kod nje nalazi mjesto stvarne uprave.
• Strano društvo kojim se stvarno upravlja iz Crne Gore. Zanemareni smjer: ako direktor živi u Podgorici i odluke se donose ovdje, član 3 stav 1 daje osnov da se to društvo tretira kao crnogorski rezident — sa oporezivanjem svjetske dobiti po članu 4 stav 1, iako u Crnoj Gori nije osnovano.

Dvostruko oporezivanje se ublažava, ali ne poništava. Član 33 daje rezidentu poreski kredit u visini poreza plaćenog u drugoj državi, ali stav 2 taj kredit ograničava na iznos koji bi po ovom zakonu bio obračunat na tu dobit. Ako je porez u drugoj državi viši, razlika se ne vraća. Član 34 stav 1 propisuje da ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ima pretežnu važnost u odnosu na zakon, a stav 2 da potvrdu o rezidentnosti izdaje poreski organ.

Ako nemate ni osnivanje ni upravu u Crnoj Gori, relevantan je pojam stalne poslovne jedinice iz člana 4 stav 4: mjesto uprave, filijala, kancelarija, fabrika, radionica, rudnik, nalazište nafte ili gasa, kamenolom. Gradilište ili montažni objekat konstituiše stalnu poslovnu jedinicu samo ako traje duže od šest mjeseci. Stav 5 iz pojma isključuje skladištenje, izlaganje, isporuku, nabavku, prikupljanje informacija i aktivnosti pripremnog i pomoćnog karaktera.

Kad dobit izlazi iz društva: porez po odbitku

Porez na dobit je prva runda. Druga nastaje pri isplati.

Član 29 stav 1 tačka 1 obavezuje pravno lice da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti koji se isplaćuju rezidentnim i nerezidentnim pravnim licima. Stav 4 određuje da se porez plaća u trenutku isplate, po stopi od 15%, na osnovicu koju čini bruto iznos.

Ovdje je razdvajanje koje mijenja odgovor:

• Vlasnik je strano pravno lice → član 29 se primjenjuje, 15% na bruto, uz mogućnost primjene ugovora.
• Vlasnik je fizičko lice → član 29 stav 1 tačka 1 govori isključivo o isplatama pravnim licima. Isplata dividende fizičkom licu nije uređena ovom odredbom, već propisom o porezu na dohodak fizičkih lica. Stopu za tu situaciju nijesmo provjeravali u važećem tekstu tog zakona i ovdje je ne navodimo — to je zasebno pitanje koje treba provjeriti prije nego što se isplata izvrši.

Za vlasnika iz Srbije ugovorni sloj je konkretan. Prema zvaničnom popisu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji objavljuje Ministarstvo finansija (preuzeto 2. septembra 2026), red za Srbiju glasi:

Dvije stvari zaslužuju pažnju. Prvo, ugovor sa Srbijom pokriva samo dohodak — imovinski porezi ostaju izvan njega. Drugo, stopa na dividende ne zavisi od visine udjela, što nije uobičajeno: većina starijih ugovora niži procenat vezuje za prag učešća od 25%. Za manjinskog vlasnika iz Srbije to je materijalna razlika u odnosu na domaćih 15%. Popis Ministarstva daje stope, ali ne i brojeve članova ugovora, pa ih ovdje ne navodimo.

Ugovor se ne primjenjuje sam od sebe

Ta greška se skupo plaća. Član 29a stav 1 dozvoljava isplatiocu da primijeni ugovor samo ako nerezident dokaže status rezidenta druge države ugovornice i ako je stvarni vlasnik prihoda. Stav 2 traži potvrdu ili odgovarajući dokument ovjeren od nadležnog organa druge države, i to kod isplatioca — dakle u trenutku isplate, ne naknadno.

Član 29a stav 3 postavlja rizik tamo gdje ga malo ko očekuje: ako je isplatilac primijenio ugovor, a uslovi nijesu bili ispunjeni i porez je plaćen u manjem iznosu, razliku plaća isplatilac. Izjava primaoca iz inostranstva ne prenosi taj rizik.

Za potpunost: član 29 stav 5 propisuje stopu od 30% za nerezidente sa teritorija koje primjenjuju niže opterećenje na dobit i dividende ili ne razmjenjuju podatke o stvarnim vlasnicima i poreskim obavezama; listu tih teritorija Ministarstvo objavljuje na svom sajtu (stav 10). Član 29 stav 11 i član 28a stav 3 traže izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku do kraja februara tekuće za prethodnu godinu.

Pozajmica vlasniku nije poreski neutralna

Član 28a je odredba koju vodiči rijetko pominju, a direktno pogađa način izvlačenja sredstava iz društva.

Stav 1 obavezuje obveznika poreza na dobit da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na isplate po osnovu zajma odnosno pozajmice — sa kamatom ili bez nje — fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate. Stav 2 propisuje stopu od 15% na bruto iznos, u trenutku isplate.

Izuzetak je uzak: pozajmice do 5.000 eura na godišnjem nivou fizičkom licu koje nema status povezanog lica iz člana 38. Vlasnik društva po pravilu jeste povezano lice, pa se izuzetak na njega uglavnom ne odnosi. Član 44c zatvara i prelazni scenario: za pozajmicu ugovorenu prije stupanja na snagu ovog zakona, obaveza po članu 28a nastaje ako se zaključi ugovor kojim se rok produžava.

Ukratko: „uzeću iz firme kao pozajmicu, pa ću vratiti" nije poreski neutralan potez, a produženje roka je samostalan okidač.

Šta se ne priznaje kao rashod

Član 11 nabraja rashode koji se ne priznaju. Za vlasnika stranog društva izdvajaju se:

• tačka 5 — administrativni troškovi koje stalna poslovna jedinica plaća nerezidentnoj centrali. Ovo je apsolutna zabrana, a ne test tržišne cijene: management fee koji filijala fakturiše matici ne prolazi ma koliko obračun bio uredan.
• tačka 4 — kamate nerezidentima po stopi višoj od uobičajene komercijalne; tačka 11 — zatezne kamate između povezanih lica.
• tačke 1, 2 i 10 — troškovi van djelatnosti, nedokumentovani troškovi, te pokloni i prenosi bez naknade.

Poslovni gubici prenose se na dobit budućih perioda najviše pet godina (član 25 stav 1).

Transferne cijene: prag je 25%, dokumentacija je obavezna i za male

Član 38 stav 3 definiše povezano lice šire nego što vlasnici očekuju: lice koje posjeduje posredno ili neposredno najmanje 25% udjela ili ima stvarnu mogućnost kontrole poslovnih odluka. Stav 4 tu mogućnost vezuje i za 25% glasačkih prava, 25% učešća u dobiti ili status člana porodice — a stav 5 porodicu definiše široko, do četvrtog stepena pobočne linije i tazbine do drugog stepena, bez obzira na to da li se bračna veza prekinula.

Član 38a nalaže utvrđivanje osnovice po principu „van dohvata ruke", a član 38b stav 2 obavezuje Ministarstvo da kamatne stope po tom principu propiše do 31. decembra tekuće za narednu godinu.

Dokumentacija po članu 38c:

Član 38c stav 4 izričito podvodi pod dokumentaciju i transakcije između stalne poslovne jedinice i nerezidentne centrale. Prelazno, član 44b propisuje rok 30. jun tekuće za prethodnu godinu, do 2027. godine.

Grupno oporezivanje: strana matica ne može konsolidovati

Član 35 stav 1 dozvoljava poresko konsolidovanje ako matica ima neposrednu ili posrednu kontrolu nad najmanje 75% udjela zavisnog društva. Ali stav 2 postavlja uslov koji odsijeca većinu stranih struktura: povezana društva imaju pravo na konsolidovanje pod uslovom da su rezidenti Crne Gore.

Matica u Beogradu, Berlinu ili Beču ne može, dakle, gubitak jednog crnogorskog društva prebiti dobiti drugog — osim ako se između njih ne nalazi crnogorska matica koja ispunjava uslov iz stava 1. Zahtjev se podnosi do 31. decembra tekućeg poreskog perioda (stav 3), organ odlučuje u roku od 30 dana (stav 4), a odobreno konsolidovanje traje najmanje pet godina (član 37 stav 1).

Rokovi, prijava i kazne

Član 39 određuje da je poreski period finansijska godina, koja je kalendarska — osim u slučaju likvidacije, statusne promjene ili otpočinjanja djelatnosti u toku godine.

Član 40 stav 3: prijava se podnosi najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka perioda, i u istom roku se vrši uplata poreza iskazanog u prijavi. Stav 4 traži bilans uspjeha i bilans stanja, a stav 6 propisuje da se prijava podnosi elektronskim putem.

Čest nesporazum: član 41, koji je uređivao mjesečne akontacije, brisan je izmjenama objavljenim u „Sl. listu CG" br. 86/09. Tekstovi koji i danas opisuju mjesečnu akontaciju opisuju režim koji više ne stoji u zakonu.

Kazne iz člana 42a stav 1 kreću se od 1.000 do 20.000 eura za pravno lice — između ostalog za neobračunat ili neuplaćen porez po odbitku (tač. 1), za nepodnošenje izvještaja u roku (tač. 2), te za nepodnošenje elektronske prijave u roku od tri mjeseca (tač. 6). Stav 2 predviđa i kaznu za odgovorno lice u pravnom licu od 500 do 2.000 eura.

Šta još nije na snazi

Član 45a odlaže primjenu poglavlja VIa i VIIa do dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. To znači da danas ne stoje na raspolaganju:

• poreski tretman prekograničnih spajanja, podjela i zamjene akcija između društava iz država članica EU (čl. 27a–27l);
• oslobođenje od poreza po odbitku na kamate, autorske naknade i dividende između povezanih društava u državama članicama EU (čl. 29d–29h).

Struktura planirana na pretpostavci da crnogorsko društvo već uživa tretman iz EU direktiva oslanja se na odredbe koje se ne primjenjuju.

Postoji i sloj koji tek treba pratiti. Prema OECD-ovoj listi potpisnica i strana Multilateralne konvencije (MLI), status na dan 18. juna 2026: Crna Gora je potpisala 12.11.2025, deponovala instrument 06.05.2026, a konvencija je za nju stupila na snagu 01.09.2026; Srbija je strana od 01.10.2018. Da li je konkretan ugovor time izmijenjen zavisi od notifikacija obje strane — to nijesmo provjeravali i ne tvrdimo. Ako ugovorna stopa ulazi u obračun isplate planirane za 2026. ili 2027, taj korak provjerite posebno.

Šta ovo znači za vas kao vlasnika

• Utvrdite razred po članu 28 prema projektovanoj oporezivoj dobiti, ne prema prometu.
• Odgovorite pisano gdje se donose odluke — član 3 stav 1 vezuje rezidentnost i za sjedište stvarne uprave, a član 4 stav 1 za nju vezuje svjetsku dobit.
• Prije svake isplate provjerite da li je vlasnik pravno ili fizičko lice: član 29 odgovara samo na prvo pitanje, i obezbijedite ovjerenu potvrdu o rezidentnosti kod isplatioca prije isplate (član 29a stav 3 razliku naplaćuje od vas).
• Tretirajte pozajmicu vlasniku kao poreski događaj (član 28a), uključujući produženje roka otplate.

Ako planirate raspodjelu dobiti, ulazak novog člana ili promjenu strukture upravljanja, redosljed poteza mijenja poreski ishod — a neki se poslije ne mogu ispraviti unazad. RoNa Legal savjetuje o pravnom okviru poslovanja stranih vlasnika u Crnoj Gori, dok zastupanje pred organima i sudovima vodimo s advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore; poreski obračun i prijavu radi ovlašćeni računovođa. Ako mijenjate vlasničku strukturu, korisan je pregled toga kada se članstvo u društvu zaista stiče, a ako zapošljavate strance, koji propis danas uređuje tu materiju. Oblasti u kojima radimo navedene su na stranici usluge, a predmet možete opisati preko kontakta.