Većina vodiča o osnivanju firme u Crnoj Gori opisuje pravni okvir koji više ne postoji. Od 1. januara 2026. primjenjuju se dva nova zakona odjednom: Zakon o privrednim društvima („Službeni list CG", br. 90/25 i 121/25 — primjena po članu 635, a član 634 stavlja van snage raniji zakon iz 65/20, 146/21 i 4/24) i potpuno novi Zakon o registraciji privrednih i drugih subjekata („Službeni list CG", br. 92/25 — primjena po članu 48). Oba su naknadno mijenjana izmjenama iz „Službenog lista CG", br. 44/2026. Članovi koje navodimo pročitani su iz konsolidovanog teksta ZPD-a (90/25 + 121/25) i teksta Zakona o registraciji (92/25), provjereno 2. septembra 2026.
Ko uopšte može biti osnivač
Ovdje nema skrivenog uslova. Član 7 stav 1 ZPD-a kaže da član privrednog društva može biti svako poslovno sposobno fizičko ili pravno, domaće ili strano lice. Ne traži se boravak u Crnoj Gori, ni matični broj, ni domaći partner.
Za društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.), najčešći izbor stranih osnivača: član 358 stav 2 dopušta najviše 30 članova, član 360 stav 1 priznaje jednočlano društvo, a član 6 stav 1 vezuje sticanje svojstva pravnog lica za dan registracije osnivanja u CRPS, a ne za dan potpisivanja osnivačkog akta.
Posljednje nije formalnost. Član 14 stav 1 propisuje da za obaveze preuzete u ime budućeg društva prije registracije solidarno i neograničeno odgovaraju osnivači i lica koja su te obaveze preuzela. Zakup ili avans dobavljaču potpisan „u ime firme u osnivanju" je do upisa vaš lični rizik, dok društvo te obaveze ne preuzme (član 14 stav 2).
Osnovni kapital: šta „jedan euro" zaista znači
Član 361 stav 2 propisuje minimalni osnovni kapital d.o.o. od 1 eura. Stav 3 dopušta da poseban zakon za pojedine oblike d.o.o. propiše veći iznos — ako planirate regulisanu djelatnost, taj zakon provjerite prije nego što upišete kapital.
Dvije stvari se često pogrešno tumače. Prvo, kapital i troškovi osnivanja nijesu isto: član 365 stav 3 zabranjuje da se troškovi osnivanja plate iz osnovnog kapitala i da se smatraju ulogom osnivača.
Drugo, minimalni kapital ne znači da je ograničena odgovornost apsolutna. Član 16 stav 3 kaže da članovi d.o.o. ne odgovaraju za obaveze društva — ali član 17 uvodi zloupotrebu svojstva pravnog lica: član koji miješa imovinu, umanjuje je, posluje protivno ciljevima društva ili zanemaruje njegov identitet, odgovara solidarno i neograničeno. Rok za tužbu je šest mjeseci od saznanja, a najkasnije tri godine od zloupotrebe (član 17 stav 3).
Uplata kapitala ne mora ići preko crnogorske banke: član 10 stav 7 dozvoljava uplatu na račun banke u državi članici EU, a stav 8 elektronski dokaz o uplati kvalifikovanim elektronskim dokumentom banke.
Osnivački akt: dokument koji poslije upisa ne možete promijeniti
Ovo je greška koja se poslije upisa ne popravlja, a gotovo je nema u opštim vodičima.
Član 9 stav 3: osnivački akt d.o.o. i akcionarskog društva ne može se mijenjati nakon registracije osnivanja. Statut se mijenja odlukom skupštine (član 9 stav 4; član 363 stav 3 — dvotrećinska većina glasačkih prava ako statutom nije drukčije), ali osnivački akt ostaje kakav jeste. Zato raspodjelu procenata i opis nenovčanih uloga treba riješiti prije potpisa, a ne „kasnije, kad krene".
Član 362 taksativno navodi obavezni sadržaj. Za stranca kao osnivača traži se ime i prezime, broj pasoša, datum izdavanja i važenja pasoša, datum rođenja, država izdavanja pasoša i adresa boravka; za strano pravno lice naziv, adresa sjedišta, država registracije i broj u matičnom registru. Dalje: poslovno ime, sjedište i pretežna djelatnost, iznos kapitala, ulozi osnivača (uz opis i procijenjenu vrijednost nenovčanih), udio svakog člana u procentima i procijenjeni troškovi osnivanja.
Konsolidovani tekst iz 121/25 u članu 8 stav 2 traži da osnivački akt bude potpisan od svih osnivača i potvrđen od strane notara. Izmjene iz 44/2026 su, prema izvještajima o usvojenim rješenjima, razdvojile pisanu formu (ovjereni potpisi) od elektronske (kvalifikovani elektronski potpisi, odnosno pečat). Tekst tih izmjena nijesmo mogli preuzeti iz primarnog izvora, pa ne navodimo broj člana iz 44/2026 — provjerite koja je formulacija na snazi na dan vašeg postupka.
Uz osnivački akt, d.o.o. ima i statut (član 8 stav 3), sa obaveznim sadržajem iz člana 363 stav 1; član 422 stav 4 dozvoljava da se direktor imenuje već tim statutom.
Elektronsko osnivanje bez dolaska: šta zakon dozvoljava, a šta portal danas prihvata
Član 10 stav 1 je stvarna novina: osnivanje d.o.o., dijela privrednog društva i dijela stranog privrednog društva može se izvršiti elektronskim putem, bez fizičkog prisustva osnivača u bilo kojoj fazi. Akcionarsko društvo nije na toj listi. Stav 2 dodaje da se sva dokumentacija potpisuje i dostavlja elektronski, bez papira.
Notar nije uklonjen — premješten je na daljinu. Član 10 stavovi 3, 4 i 5: notar ovjerava osnivački akt elektronskim sredstvima komunikacije, koristeći video identifikaciju, kvalifikovani elektronski potpis i pečat. Fizičko prisustvo se traži izuzetno — stavovi 9 i 10 vezuju taj zahtjev za konkretne indicije o zloupotrebi identiteta, sumnju u poslovnu sposobnost ili ovlašćenje za zastupanje, odnosno sprječavanje pranja novca.
Sa druge strane stoji Zakon o registraciji, član 19: postupak se pokreće isključivo elektronskim putem (stav 1), dokumentacija ide elektronski u originalu ili ovjerenom prepisu (stav 2), a validnost kvalifikovanog elektronskog potpisa provjerava kvalifikovani davalac usluge povjerenja (stav 4).
Tu je usko grlo za stranca. Ministarstvo finansija je u izvještaju sa javne rasprave vođene od 2. do 22. jula 2026. odbilo zahtjeve da se izričito obezbijedi prihvatanje dokumenata potpisanih kvalifikovanim elektronskim potpisima i pečatima izdatim u inostranstvu, uz obrazloženje da će prilagođavanje informacionih sistema biti rješavano tokom priprema za primjenu zakona. Sam Zakon o registraciji je alternativu predvidio — član 46 stav 5: dok se e-registracija ne uspostavi, postupak se vodi u papirnoj formi, na način koji propiše Ministarstvo.
| Pitanje | Šta propisuje zakon | Posljedica za stranog osnivača |
|---|---|---|
| Osnivanje bez dolaska | ZPD čl. 10 st. 1 — dozvoljeno za d.o.o. | Pravno da; izvodljivost zavisi od potpisa koji sistem prihvata |
| Elektronski potpis | ZoR čl. 19 st. 4 — validaciju vrši kvalifikovani davalac usluge povjerenja | Strani kvalifikovani potpis nije izričito obezbijeđen (javna rasprava 2–22. jul 2026) |
| Papirna alternativa | ZoR čl. 46 st. 5 | Postupak u papiru dok se e-registracija ne uspostavi |
| Ko podnosi prijavu | ZoR čl. 20 st. 2 — osnivač ili lice koje osnivač ovlasti | Punomoćje ostaje praktičan put za osnivača u inostranstvu |
| Uplata kapitala | ZPD čl. 10 st. 7 i 8 | Račun u banci u EU dovoljan je za uplatu kapitala |
Punomoćje: put koji zakon izričito priznaje
Pošto član 20 stav 2 Zakona o registraciji izričito priznaje da prijavu može podnijeti osnivač ili lice koje osnivač ovlasti, punomoćje ostaje realan put za osnivača koji ne dolazi u Crnu Goru.
Forma punomoćja datog u inostranstvu cijeni se po Zakonu o međunarodnom privatnom pravu, član 23 („Sl. list CG", br. 1/2014 i 47/2015), koji koristi alternativno vezivanje — dovoljno je da forma odgovara pravu mjesta gdje je radnja preduzeta ili pravu koje se primjenjuje na sam posao. Uz to idu apostille (Crna Gora je strana Haške konvencije od 3. juna 2006. po osnovu sukcesije) i prevod ovlašćenog sudskog tumača. Obim ovlašćenja je odvojeno pitanje od forme: punomoćje treba izričito da pokrije potpisivanje osnivačkog akta i statuta, podnošenje prijave i prijem rješenja. Član 23 Zakona o registraciji dodaje teret koji se lako previdi: podnosilac prijave odgovara za vjerodostojnost i tačnost podataka i dokumenata, lično i uz kazne iz člana 44.
Postupak korak po korak, sa rokovima
| Korak | Pravni osnov | Rok / ishod |
|---|---|---|
| Rezervacija naziva (opciono) | ZoR čl. 30 st. 2 i 4 | 90 dana od rješenja; rezervacija se može prenijeti |
| Osnivački akt i statut | ZPD čl. 8, 362, 363 | Osnivački akt d.o.o. se poslije upisa ne mijenja (čl. 9 st. 3) |
| Registraciona prijava | ZoR čl. 19 st. 1, 2 i 5 | Elektronski, na jedinstvenom obrascu; dopuna do donošenja rješenja (st. 6) |
| Potvrda o prijemu | ZoR čl. 24 | Izdaje se u elektronskom obliku |
| Provjera uslova | ZoR čl. 25; ZPD čl. 5 st. 9 | Forma akata, minimalni kapital, djelatnost, broj članova, plaćena naknada |
| Rješenje o registraciji | ZoR čl. 27 st. 1 i 3 | Tri radna dana od uredne prijave; dodjeljuje se registracioni broj i PIB |
| Odbijanje | ZoR čl. 27 st. 5; ZPD čl. 5 st. 10 | Takođe tri radna dana; protiv rješenja ide žalba |
| Žalba | ZoR čl. 33 | 15 dana Ministarstvu; ne odlaže izvršenje rješenja |
| Objavljivanje | ZoR čl. 35 st. 1; ZPD čl. 366 st. 2 | Na internet stranici CRPS-a, danom registracije |
Naknada se plaća po članu 42 Zakona o registraciji: obaveza nastaje danom podnošenja prijave (st. 2), visinu propisuje Vlada (st. 5), a ako odustanete — nema povraćaja (član 26 stav 4). Iznose provjerite u Odluci o visini naknada u CRPS („Sl. list CG", br. 116/25 od 14.10.2025), koja je zamijenila pravilnik iz 2020.
Šta postaje obaveza čim rješenje stigne
- Adresa za elektronsku poštu je obavezna i registruje se u CRPS (ZPD čl. 19 st. 5). Ako dostava preporučenom pošiljkom na registrovanu adresu bude bezuspješna, smatra se da je uredno izvršena istekom osam dana od slanja (st. 4) — za vlasnika u inostranstvu najčešći izvor propuštenih rokova.
- Pečat nije obavezan (ZPD čl. 20 st. 1); društvo koje djelatnost obavlja elektronskim putem koristi elektronski pečat (st. 2).
- Svaka promjena se prijavljuje u roku od sedam dana (ZoR čl. 19 st. 7; za d.o.o. i ZPD čl. 366 st. 1). Neblagovremena prijava biće registrovana, ali organ mora u roku od sedam dana podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (ZoR čl. 27 st. 7).
- Registar stvarnih vlasnika — po Zakonu o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma („Sl. list CG", br. 110/23, 65/24, 24/25), član 43 stav 3, upis u roku od osam dana, uz godišnje ažuriranje do 31. marta (st. 5).
- PDV — prag i rok su u članovima 42 i 55 Zakona o porezu na dodatu vrijednost; detalji su u pitanjima na kraju teksta.
- Godišnji finansijski izvještaj — ako izostane, CRPS po službenoj dužnosti dodjeljuje javni status „registrovan — neaktivan" (ZoR čl. 12 st. 1 tač. 1, čl. 10 st. 2), koji se vraća u roku od tri radna dana po dostavljanju izvještaja (čl. 13). Dvije uzastopne godine bez izvještaja otvaraju prinudnu likvidaciju (ZPD čl. 622).
Isti status prijeti i društvima koja nijesu uskladila organizaciju i registrovala promjene (ZoR čl. 12 st. 1 tač. 2). Konsolidovani tekst ZPD-a iz 121/25 u članu 630 stav 1 još štampa rok od tri mjeseca od početka primjene; izmjenama iz 44/2026 pomjeren je na 15. jun 2026. Ako kupujete postojeće društvo, status u CRPS-u provjerite prije potpisa.
Direktor: uslovi koji stvarno postoje
Organi d.o.o. su skupština i direktor (ZPD čl. 405 st. 1); statutom se umjesto direktora može predvidjeti odbor direktora (st. 2), a jedini član društva ima ovlašćenja skupštine (st. 3). Direktor se registruje u CRPS (čl. 422 st. 5), a ako statut ne odredi trajanje mandata — mandat nije ograničen (čl. 423 st. 2).
Član 424 postavlja uslove, i ono čega u njima nema jednako je važno: nema uslova državljanstva ni prebivališta. Traži se poslovno sposobno fizičko lice (st. 1); ne može biti lice osuđivano za krivična djela protiv prava iz rada, intelektualne svojine, platnog prometa i privrednog poslovanja, imovine i službene dužnosti u roku od tri godine od prestanka pravnih posljedica osude, revizor društva, ni lice kojem je izrečena zabrana obavljanja djelatnosti koja je pretežna djelatnost društva (st. 2).
Napomena o terminologiji: novi ZPD organ zove direktor, a Zakon o strancima i dalje koristi izraz izvršni direktor. Kako se ta razlika tumači u upravnim postupcima nijesmo mogli potvrditi iz objavljenog izvora, pa u dokumentaciji vrijedi navesti oba izraza.
Da li osnivanje firme daje boravak?
Ne automatski — ali otvara poseban put. Po Zakonu o strancima („Sl. list CG", br. 12/18, 3/19, 86/22, 77/24, 3/26 od 9.1.2026 i 33/26 od 10.3.2026):
- Član 78 tačka 4 — dozvola za privremeni boravak i rad može se izdati mimo godišnje kvote izvršnom direktoru privrednog društva i preduzetniku registrovanim u Crnoj Gori.
- Član 69 stav 3 — preduzetnici i izvršni direktori u društvima u kojima su jedini vlasnici ili vlasnici više od 51% kapitala ne prilažu ponudu poslodavca ni dokaz o obrazovanju; prilažu dokaz o vlasništvu i registraciji.
- Član 43 traži sredstva za izdržavanje, obezbijeđen smještaj, zdravstveno osiguranje, putnu ispravu čiji rok važenja je najmanje tri mjeseca duži od odobrenog boravka, te odsustvo zabrane ulaska i kvalifikovanih osuda.
- Član 70 stav 4 — produženje te dozvole vezuje se za dokaz o izvršenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa u minimalnom iznosu od 5.000 eura na godišnjem nivou. To se planira od prvog dana, a ne otkriva u godini produženja.
- Član 79 stav 1 — zahtjev se podnosi lično Ministarstvu u mjestu boravka.
Porezi: dvije brojke koje se najčešće pogrešno navode
Rečenica „u Crnoj Gori je porez na dobit 9%" nije tačna. Zakon o porezu na dobit pravnih lica (konsolidovani tekst zaključno sa 88/24 od 13.9.2024), član 28, propisuje progresivne stope: 9% do 100.000 eura, zatim 9.000 eura + 12% na dio iznad 100.000,01 eura, i 177.000 eura + 15% preko 1.500.000,01 eura. Na isplate nerezidentnim pravnim licima ide porez po odbitku od 15% na bruto osnovicu, u momentu isplate (član 29 stav 4).
Isto važi za porez na dohodak: član 10 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, izmijenjen u „Sl. list CG", br. 160/25 od 30.12.2025. i u primjeni od 1.1.2026, propisuje stope 0% / 9% / 15% zavisno od nivoa zarade.
Osnivanje d.o.o. je, po slovu zakona, kratak postupak — tri radna dana za rješenje. Rizik nije u trajanju, nego u dokumentima koji se poslije upisa ne popravljaju: osnivački akt koji se ne mijenja, punomoćje bez izričitog ovlašćenja, adresa za dostavu na kojoj vas niko ne nalazi i rokovi od sedam i osam dana koji teku bez opomene. Ako planirate osnivanje ili preuzimanje crnogorskog društva, RoNa Legal priprema i provjerava dokumentaciju, u saradnji sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore. Pročitajte i kada se stiče svojstvo člana pri prenosu udjela, pravila o zapošljavanju stranaca i kako izgleda rad sa advokatom za strance. Pregled usluga je na /sr/services, a upit šaljete preko kontakt stranice.