Datum stanja: 19. septembra 2026. Status: U proceduri (predlog). Instrument: šest Predloga zakona koje je Vlada Crne Gore utvrdila na telefonskoj sjednici 17. septembra 2026 — izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o radu, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Posljednji član je u sva šest teksta isti: zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore", a primjenjuje se od 1. januara 2027.
Pitanje koje nam stiže od četvrtka uveče glasi isto: ako doprinosi idu na nulu, da li trošak zaposlenog pada na nulu? Ne pada. Duži odgovor vadimo iz samih predloga, a ne iz saopštenja; objavljeni fajlovi su skenirani, pa smo ih čitali stranicu po stranicu.
Šta tekst kaže
Zakon o doprinosima ima tri člana o stopama i predlog sva tri svodi na jednu rečenicu. Član 15 danas dijeli doprinos za PIO na 0% na teret poslodavca i 10,0% na teret osiguranika; novi tekst ostavlja jednu stopu i ona iznosi 0%. Član 16 drži dodatni doprinos za staž sa uvećanim trajanjem na 6%, 9%, 12%, 18% ili 28%, zavisno od toga da li se 12 mjeseci računa kao 14, 15, 16, 18 ili 24; i to ide na 0%. Član 18 dijeli doprinos za osiguranje od nezaposlenosti na 0,5% i 0,5%; takođe 0%. Član 2 istog zakona nabraja samo dva doprinosa, a član o stopi doprinosa za zdravstvo brisan je još brojem 145/21. U tom zakonu više nema šta da se nulira.
Kod Zakona o radu promjena ima dva sloja. Član 101 stav 2 se mijenja: neto minimalna zarada ne može biti niža od 1.000,00 eura za I ili II nivo kvalifikacije obrazovanja, 1.250,00 eura za III ili IV nivo i 1.400,00 eura za V ili viši nivo. Važeći tekst ima dva stepena: 600,00 eura do V nivoa i 800,00 eura za VI i viši nivo. Pomjeraju se i granice, ne samo iznosi — V nivo je danas u donjoj grupi, a po predlogu ulazi u najviši razred. Drugi sloj je novi član 101a: poslodavac u privatnom sektoru ne smije, za radna mjesta zaposlenih koji su kod njega bili u radnom odnosu na dan 31. avgusta 2026, da aktom o sistematizaciji ili ugovorom o radu predvidi niži nivo kvalifikacije, niti da mijenja naziv radnog mjesta, opis poslova ili ugovor ako bi to oborilo minimalac, a zaposleni nastavljaju iste ili pretežno iste poslove. Postupanje suprotno tom članu „nema pravno dejstvo" na određivanje minimalne zarade. U član 208 stav 1 dodaju se tačke 13e i 13f; raspon tog stava za pravno lice je 2.000-20.000 eura.
Porez na dohodak gubi jedan razred. Danas su tri: 0% do 700,00 eura, 9% od 700,01 do 1.000,00 i 15% od 1.000,01 eura. Predlog ostavlja dva: 0% do 700,00 i 9% na dio preko 700,00. Porez na dobit ide u suprotnom smjeru. Član 28 stav 2 danas glasi 9% do 100.000,00 eura, zatim 9.000,00 eura + 12% do 1.500.000,00, pa 177.000,00 eura + 15%. Predlog briše srednji razred i na svaki euro preko 100.000,00 stavlja 15%.
| Stavka | Danas | Po predlogu | Osnov |
|---|---|---|---|
| Doprinos za PIO | Poslodavac 0% · osiguranik 10% | 0% | ZoD čl. 15 |
| Dodatni doprinos za beneficirani staž | Poslodavac 6%-28% | 0% | ZoD čl. 16 |
| Osiguranje od nezaposlenosti | 0,5% + 0,5% | 0% | ZoD čl. 18 |
| Doprinos Fondu rada | Poslodavac 0,20% | Nije u paketu | Zakon o Fondu rada čl. 14 |
| Neto minimalna zarada | 600 (do V) · 800 (VI+) | 1.000 · 1.250 · 1.400 | ZoR čl. 101 st. 2 |
| Porez na zaradu | 0% / 9% / 15% | 0% / 9% | ZPDFL čl. 10 st. 1 t. 1 |
| Porez na dobit | 9% · 12% · 15% | 9% · 15% | ZPDPL čl. 28 st. 2 |
Izmjena penzijskog zakona je tiši, ali noseći dio paketa. Ako niko ne plaća doprinos, na čemu stoji pravo na penziju? Predlog odgovara unaprijed. U članu 4a riječi „dužine ulaganja i visine osnovice na koju je plaćen doprinos" zamjenjuju se riječima „dužine osiguranja i visine osnovice osiguranja". Iz člana 22 stav 4 ispada uslov da je doprinos plaćen. Član 61 staž osiguranja veže za vrijeme provedeno na radu, odnosno u osiguranju, a ne za vrijeme za koje je doprinos uplaćen. Član 58 pomjera usklađivanje vrijednosti penzije sa tri na četiri termina godišnje: 1. januar, 1. april, 1. jul i 1. oktobar.
Šta tekst ne kaže
Prvo i najpraktičnije: obračun ne pada na nulu. Član 14 Zakona o Fondu rada („Sl. list CG" br. 080/20) drži poseban doprinos od 0,20% na teret poslodavca, koji se obračunava na osnovicu za doprinos za osiguranje od nezaposlenosti, a taj zakon nije u paketu. Predlog nulira stopu doprinosa za nezaposlenost, ali ne ukida njegovu osnovicu. Iz čitanja dva zakona zajedno proizlazi da 0,20% ostaje; ni jedna odredba to ne kaže izričito, pa to označavamo kao naše čitanje.
Drugo, predlog nulira stope, ali ne dira mehaniku: obveznik, osnovica i režim obračuna i uplate iz člana 21 ostaju. Šta biva sa mjesečnom prijavom u tekstu ne piše.
Treće, ništa od ovoga još nije zakon. Na dan 19. septembra 2026. ni jedan od šest predloga nije na listi akata Skupštine; posljednji unos je EPA 1199 od 17. septembra. Izjava premijera objavljena te večeri — da od svakog eura koji poslodavac izdvoji ostaje od 92 do 97 centi, sa primjerom na neto zaradu od 1.600 eura — jeste saopštenje Vlade. Ni jedan član predloga te brojke ne sadrži.
Naše čitanje
Na strani poslodavca odluka koja se tiče današnjeg dana jeste član 101a. Zaštita je vezana za 31. avgust 2026, dakle za datum prije objave paketa, pa prekvalifikacija radnih mjesta sada ne može da posluži za obaranje minimalca zaposlenima koji rade iste poslove. Novi član 218g tu zaštitu ograničava na 2027. godinu, što prije liči na bravu za prelaznu godinu nego na dozvolu za 2028.
Na strani društva račun vrijedi napraviti odmah. Pri oporezivoj dobiti od 200.000,00 eura razlika je 3.000,00 eura godišnje, a pri 1.500.000,00 eura iznosi 42.000,00. Preko 1.500.000,00 marginalna stopa je 15% u oba slučaja, pa razlika ostaje ravnih 42.000,00 eura. Tu se lome raspodjela dobiti, zatvaranje 2026. i raspored troškova između dvije godine.
Šta se ne mijenja
Danas se nije promijenilo ništa. Na dan 19. septembra 2026. doprinos za PIO na teret osiguranika je 10%, doprinos za nezaposlenost 0,5% + 0,5%, minimalna zarada 600,00 i 800,00 eura, porez na zaradu preko 1.000,01 eura 15%, a srednji razred poreza na dobit 12%. Pragovi od 8.400,00 i 12.000,00 eura kod samostalne djelatnosti i stopa od 15% iznad njih ostaju netaknuti. Stopa od 80% na neprijavljeni prihod iz člana 10a ostaje. Oslobođenje za digitalne nomade iz člana 18d Zakona o doprinosima ostaje. Obaveze oko dozvola za boravak i rad i prijave zaposlenih ovim paketom se ne mijenjaju.
Kako da provjerite
Odluka sa sjednice i spisak šest dokumenata su na gov.me: saopštenje sa telefonske sjednice od 17. septembra 2026. Svaki predlog se preuzima preko linka „Materijal" uz odgovarajuću tačku dnevnog reda; predlog o doprinosima je na wapi.gov.me/download/7edeb39c-81cc-4468-bd62-6cfc5a36443c. Da li su predlozi stigli u Skupštinu provjerava se u registru akata u proceduri; tražite „porezu na dobit", „doprinosima" i „Zakona o radu". Ako budu usvojeni, broj će se pojaviti u „Službenom listu Crne Gore".
Važeće razrede poreza na dobit i pravila protiv premještanja dobiti iz broja 104/2026 razložili smo u posebnom tekstu i ta tabela i danas stoji. Ako zapošljavate u Crnoj Gori, budžet za 2027. sada ima dvije verzije; koje obaveze ostaju iste bez obzira na stope vidi se na stranici o radnim dozvolama i zapošljavanju, a dalje korake ovog predmeta pratimo u rubrici Pregled propisa.
