Radna dozvola za strance u Crnoj Gori: kako zaista funkcioniše jedinstvena dozvola

Jedinstvena dozvola za boravak i rad: ko podnosi zahtjev, koji rokovi teku, kolika je kvota za 2026. i zašto put preko strane agencije nije otvoren.

Rohat Kahraman· 1. septembar 2026.Ažurirano · 1. septembar 2026.
Radna dozvola za strance u Crnoj Gori: kako zaista funkcioniše jedinstvena dozvola

Ako dolazite iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države i planirate da radite u Crnoj Gori, prvo što treba da znate jeste da „radna dozvola" u crnogorskom pravu odavno nije poseban papir. Ono što se izdaje zove se dozvola za privremeni boravak i rad — jedan dokument koji pokriva i pravo da ostanete i pravo da radite. Zato se u praksi naziva jedinstvenom dozvolom.

Ova stranica objašnjava režim onako kako je napisan: šta se traži od vas lično, ko podnosi zahtjev, koji rokovi teku, kolika je kvota i gdje se status najčešće gubi. Oglasa za posao, procjena zarade ni obećanja o zapošljavanju ovdje nema.

Izvor i datum provjere: Zakon o strancima, „Sl. list CG" br. 12/2018, 3/2019, 86/2022, 77/2024, 3/2026 i 33/2026 (posljednja izmjena od 10. marta 2026, na snazi od 18. marta 2026); prečišćeni tekst čitan 2. septembra 2026. Poseban „Zakon o zapošljavanju stranaca" ne postoji — stavljen je van snage.

Jedan dokument umjesto dva

Član 66 stav 1 propisuje da stranac može da radi samo na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Trećeg osnova nema, osim izuzetaka iz člana 67 (spajanje porodice sa crnogorskim državljaninom, studiranje, humanitarni razlozi, priznata međunarodna zaštita).

Dvije odredbe iz istog člana rješavaju polovinu nesporazuma. Član 66 stav 2 kaže da možete raditi samo poslove za koje je dozvola izdata i samo kod poslodavca koji vas zapošljava — dozvola nije propusnica za tržište rada, vezana je za konkretno radno mjesto i preduzeće. Član 66 st. 4 i 5 zabranjuje poslodavcu da vas rasporedi na druge poslove i traži da na mjestu rada drži kopiju dozvole; ako te kopije nema, prekršaj je njegov, ne vaš.

Potvrda o prijavi rada iz člana 85 je nešto drugo: pokriva taksativno nabrojane kratke poslove (montaža i servis mašina, predavanja, umjetnički nastupi, sajmovi, osnivači i članovi organa upravljanja) i daje boravak i rad do 90 dana u periodu od jedne godine. To nije put za redovno zaposlenje.

Bez ponude poslodavca nema zahtjeva

Ovdje se ruši najviše planova. Član 69 stav 1 traži da uz zahtjev priložite pisanu ponudu poslodavca za zapošljavanje na određenom radnom mjestu i dokaz o zdravstvenoj sposobnosti, a stav 2 dodaje dokaz o stečenom nivou obrazovanja i kvalifikaciji. Dozvola za traženje posla ne postoji: prvo dogovor sa poslodavcem, pa tek onda zahtjev.

Izuzetak postoji samo za preduzetnike i izvršne direktore u društvima u kojima su vlasnici više od 51% kapitala — oni umjesto ponude prilažu dokaz o vlasništvu i registraciji (član 69 stav 3).

Zakon pritom provjerava i poslodavca. Član 69 stav 6 propisuje da se dozvola neće izdati ako je poslodavac od kojeg ste dobili ponudu više od dva puta kažnjavan zbog nezakonitog zapošljavanja ili neprijavljivanja rada stranca, ako je u stečaju ili je bio u stečaju, ako ne obavlja privrednu djelatnost ili ako je kažnjavan zbog neizmirenih poreza i doprinosa za radnike. Uredna ponuda od neurednog poslodavca ne prolazi.

Ko podnosi zahtjev i gdje

Član 79 stav 1 — zahtjev podnosi stranac lično, Ministarstvu unutrašnjih poslova u mjestu boravka. Pritom se uzimaju fotografija, otisak dva prsta i digitalizovani potpis (stav 3).

Član 79 stav 4 dopušta da zahtjev izuzetno podnese i poslodavac. Tada teče rok koji se lako propusti: stranac se mora u roku od deset dana od izdavanja potvrde javiti Ministarstvu radi biometrije, inače se smatra da je poslodavac odustao (stav 6).

Član 79 stav 8 dodaje zaštitu koja se često previdi: stranac koji je podnio uredan zahtjev prije isteka boravka od 90 dana može ostati u Crnoj Gori do donošenja izvršnog rješenja. Riječ „uredan" je nosiva — nepotpun zahtjev to dejstvo ne proizvodi. Po članu 79a zahtjev se može podnijeti i elektronski, preko informacionog sistema Ministarstva, ali se biometrija i tada daje lično.

Na to se nadovezuje pitanje ulaska. Prema Uredbi o viznom režimu („Sl. list CG" br. 33/19 … 108/26, od 23. jula 2026), državljani Srbije i Bosne i Hercegovine navedeni su u članu 1 (do 90 dana, sa putnom ispravom) i u članu 2 (do 30 dana, sa ličnom kartom). Isto lice ima različitu dužinu zakonitog boravka zavisno od dokumenta s kojim je ušlo — a ta dužina određuje koliko vremena imate da podnesete uredan zahtjev.

Uslovi koje ispunjavate vi, a ne poslodavac

Pored dokaza o opravdanosti zahtjeva, član 79 stav 2 upućuje na opšte uslove iz člana 43 stav 1, i to tačke 1 do 4 i tačke 7 i 9: sredstva za izdržavanje, obezbijeđen smještaj, zdravstveno osiguranje, važeća putna isprava ili lična karta druge države čiji je rok važenja najmanje tri mjeseca duži od roka na koji se boravak odobrava, uvjerenje da u državi porijekla nijeste pravosnažno osuđeni na bezuslovnu kaznu zatvora dužu od šest mjeseci za djelo koje se goni po službenoj dužnosti, i sam dokaz o opravdanosti zahtjeva. Kao zdravstveno osiguranje član 43 stav 4 priznaje putno osiguranje ovlašćenog društva, osiguranje po međunarodnom ugovoru ili osiguranje u skladu sa zakonom. Ako ste ranije imali ovu dozvolu, prilaže se i dokaz o izvršenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za vrijeme njenog trajanja.

Zvanične informativne stranice — Jedinstvena kontakt tačka (psc.gov.me) i stranica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore — na dan provjere navode administrativnu taksu od 60,00 eura za izdavanje i 30,00 eura za produženje dozvole. Taj iznos ne stoji u Zakonu o strancima nego u tarifi administrativnih taksa, pa ga prije uplate provjerite kod područne jedinice. Minimalni iznos „sredstava za izdržavanje" zakon ne određuje brojkom; stranica Zavoda pominje dnevni iznos, ali ga nijesmo mogli potvrditi iz važećeg propisa i zato ga ne navodimo kao pravilo.

Vrste jedinstvene dozvole, trajanje i odnos prema kvoti

NamjenaOsnovRok važenjaProduženjeUlazi u kvotu
Zapošljavanječl. 68 st. 1 tač. 1, čl. 69, 70do 1 godinenajduže do 2 godine, uz ugovor o radu na puno radno vrijemeDa
Sezonsko zapošljavanječl. 71do 6 mjeseci u periodu od godinu danajoš 2 mjeseca, ukupno najviše 8 mjeseci godišnjeDa (utvrđuje se odvojeno, čl. 76 st. 3)
Zapošljavanje u IT sektoručl. 70ado 3 godinenajduže do 3 godineNe (čl. 78 st. 1 tač. 7b)
Zapošljavanje u zdravstvenoj zaštitičl. 70bdo 3 godinenajduže do 3 godineDa (nije na listi čl. 78)
Poslovi u domaćinstvučl. 70vdo 1 godinenajduže do 2 godineDa
Pružanje ugovorenih usluga (upućeni radnik)čl. 72, 73do 1 godinedo završetka usluga, najduže 2 godineNe (čl. 78 st. 1 tač. 7)
Kretanje lica unutar stranog društvačl. 74, 75do 1 godinenajduže do 2 godineNe (čl. 78 st. 1 tač. 6) — ali vidjeti odlaganje niže
Ustupanje preko agencije registrovane van Crne Gorečl. 68 st. 3 tač. 3, 75a, 75bOdloženo (čl. 221b)

Za IT i zdravstvo zakon traži ugovor o radu zaključen na najmanje 12 mjeseci (čl. 70a st. 1, čl. 70b st. 1).

Rokovi u postupku

  • Član 80 stav 3 — o zahtjevu se odlučuje u roku od 15 dana od predaje urednog zahtjeva; svaka dopuna pomjera početak roka. Za sezonsko zapošljavanje strancu kojem je u prethodnih pet godina najmanje dva puta izdavana sezonska dozvola, rok je deset dana (stav 4).
  • Član 80 stav 5 — ako dozvolu ne preuzmete najkasnije pet dana po isteku roka iz potvrde, smatra se da ste odustali; član 79 stav 9 dopušta da već pri podnošenju ovlastite drugo lice da je preuzme.
  • Član 80 stav 6 — žalba Ministarstvu u roku od osam dana od prijema rješenja o odbijanju.
  • Član 80 stav 7 — izuzetak koji mijenja forum: ako je zahtjev odbijen zbog popunjenosti godišnje kvote, ne ide se u žalbu, nego se pokreće upravni spor.
  • Član 82 stav 1 — zahtjev za produženje podnosi stranac ili poslodavac najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka dozvole. Produženjem se izdaje dozvola sa novim rokom važenja do jedne godine (stav 5).

Kvota za 2026. godinu

Član 76 obavezuje Vladu da najkasnije do 30. novembra tekuće godine utvrdi godišnji broj dozvola za narednu godinu, po djelatnostima, uz odvojeno utvrđivanje broja za zapošljavanje i za sezonsko zapošljavanje.

Za 2026. utvrđena je kvota od 28.988 dozvola: 5.000 kao rezerva koju resorno ministarstvo može naknadno rasporediti prema potrebama tržišta rada, 21.668 za zapošljavanje i 2.320 za sezonsko zapošljavanje. Odluka je donijeta na 108. sjednici Vlade Crne Gore, 18. decembra 2025.

Broj nije zaključan: član 77 stav 2 ovlašćuje Vladu da tokom godine kvotu ograniči, poveća ili preraspodijeli po namjenama.

Put preko agencije iz inostranstva još nije otvoren

Najčešća zabluda kod radnika koji planiraju dolazak jeste uvjerenje da će „agencija sve srediti". Zakon zaista poznaje ustupanje stranca poslodavcu u Crnoj Gori preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih registrovane van Crne Gore (čl. 68 st. 3 tač. 3, čl. 75a i 75b), ali član 221b propisuje da se te odredbe — zajedno sa čl. 75, 75v i 75g i članom 78 stav 1 tač. 7a i 7v — primjenjuju tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Dok se to ne dogodi, taj put nije otvoren, a ponude koje se na njega pozivaju ne odgovaraju važećem tekstu.

Iz istog člana slijede još dvije posljedice koje se rijetko pominju:

  • izuzeće od kvote za državljane država članica EU, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske (čl. 78 st. 1 tač. 7v) još ne važi;
  • na podnošenje zahtjeva i uručenje dozvole za sezonsko zapošljavanje primjenjuje se član 79, a ne član 81 — sezonski zahtjev se, dakle, ne podnosi preko diplomatsko-konzularnog predstavništva u državi porijekla, iako član 81 tako glasi.

Odloženo je i pitanje uslova za kretanje lica unutar stranog privrednog društva: namjena postoji u članu 74 i izuzeta je od kvote, ali član 75, koji propisuje dokaze i trajanje, stoji na listi člana 221b. Prečišćeni tekst se tu može čitati protivrječno, pa listu dokaza treba potvrditi kod Ministarstva prije podnošenja; kategoričan zaključak ovdje svjesno ne izvodimo.

Zašto se status najčešće gubi

Član 83 stav 1 nabraja razloge prestanka važenja dozvole. Za radnika su najvažnija četiri:

  • tačka 2 — prestankom važenja ugovora o radu, ugovora o pružanju usluga ili rješenja o raspoređivanju. Kad prestane posao, prestaje i osnov boravka;
  • tačka 3 — ako obavljate poslove za koje vam dozvola nije izdata;
  • tačka 6 — ako tokom privremenog boravka boravite van Crne Gore duže od 30 dana. Stav 2 ublažava pravilo: uz opravdane razloge i prethodno obavještenje policiji o odlasku, odsustvo do 90 dana ne gasi dozvolu. Obavještenje mora biti prethodno; naknadno objašnjenje ne pomaže. Pravilo se, prema stavu 3, ne primjenjuje na kategorije iz člana 78 stav 1 tač. 3, 4, 5, 7b, 7v, 8 i 9 — među kojima je i dnevni migrant, stranac sa prebivalištem u susjednoj državi koji se najmanje jednom nedjeljno vraća kući;
  • tačke 7 do 10 — dozvola prestaje i ako poslodavac bude kažnjen zbog nezakonitog zapošljavanja ili neprijavljivanja rada stranca, ako je u stečaju, ako ne obavlja djelatnost ili ako je kažnjen zbog neizmirenih poreza i doprinosa za radnike. Vaš status, dakle, pravno zavisi od tuđe urednosti — to je stvarni rizik, ne formalnost.

Uz to, član 96 stav 4 obavezuje stranca da prijavu boravka policiji podnese u roku od 24 časa od dolaska u mjesto boravka, a član 213 propisuje kaznu od 200 do 1.200 eura za stranca koji radi bez dozvole ili potvrde o prijavi rada, odnosno na poslovima i kod poslodavca za koje mu dozvola nije izdata.

Poslije pet godina: stalni boravak

Član 86 predviđa da se dozvola za stalni boravak može izdati strancu koji je do dana podnošenja zahtjeva neprekidno pet godina zakonito boravio u Crnoj Gori na osnovu odobrenog privremenog boravka; neprekidnost ne prekida odsustvo do deset mjeseci ukupno ili jednom do šest mjeseci (stav 2).

Član 88 stav 1 tačka 5 traži znanje crnogorskog jezika u mjeri koja omogućava osnovnu komunikaciju — ali član 89 stav 5 tog dokaza oslobađa, između ostalih, državljane država nastalih na prostoru bivše SFRJ. O zahtjevu se odlučuje u roku od šest mjeseci (čl. 90 st. 4), a protiv odbijajućeg rješenja ide upravni spor, ne žalba (čl. 90 st. 6).

Za porodicu vrijedi ograničenje koje iznenađuje: član 44 stav 5 propisuje da se dozvola radi spajanja porodice neće izdati članu porodice stranca koji ima dozvolu za sezonsko zapošljavanje. A član porodice koji dođe kod nosioca dozvole za boravak i rad može raditi tek po isteku jedne godine od dobijanja svoje dozvole (čl. 67 st. 3).

Za poslodavce: gdje su kazne i zašto pogađaju i radnika

Ako ovu stranicu čitate sa poslodavačke strane, obaveze su vaše i vremenski su kratke. Član 70 stav 6 (za sezonsko: čl. 71 st. 4) traži da u roku od 24 časa od izdavanja dozvole zaključite ugovor o radu i prijavite stranca na obavezno socijalno osiguranje. Ako stranac ne stupi na rad, Ministarstvo se obavještava najkasnije u roku od tri dana (čl. 70 st. 7). O prestanku rada prije isteka dozvole obavještenje ide u roku od osam dana (čl. 66 st. 6), a kopija dozvole mora stalno stajati na mjestu rada (čl. 66 st. 5).

Član 210 stav 1 za te prekršaje propisuje novčanu kaznu od 1.000 do 10.000 eura za pravno lice, od 300 do 2.000 eura za odgovorno lice i od 300 do 6.000 eura za preduzetnika, uz mogućnost zaštitne mjere zabrane vršenja djelatnosti do šest mjeseci (stav 4). Zakon ne poznaje množilac „po radniku" — iznos se ne uvećava brojem zatečenih lica, iako se suprotno često tvrdi. Napomena za one koji propis citiraju: kaznene odredbe upućuju na „član 70 stav 4" i „stav 5", dok se u prečišćenom tekstu iste obaveze nalaze u stavovima 6 i 7 — riječ je o zaostalim upućivanjima poslije izmjena, pa se oslonite na sadržaj odredbe, a ne na broj stava.

Kazna, međutim, ne ostaje samo kod poslodavca. Prema članu 83 stav 1 tač. 7 do 10, kažnjavanje zbog nezakonitog zapošljavanja, stečaj, prestanak djelatnosti ili neizmireni doprinosi gase dozvolu radnika. Uredna papirologija poslodavca nije administrativni luksuz nego uslov opstanka radnog odnosa.

Ako niste sigurni koja je namjena dozvole tačna za vaš slučaj, ili je zahtjev odbijen pa u roku od osam dana treba izabrati između žalbe i upravnog spora, pitanje je pravno, a ne administrativno. RoNa Legal je registrovani posrednik u zapošljavanju (djelatnost 78.10) i pravni savjetnik; zastupanje koordiniramo sa advokatima upisanim u imenik Advokatske komore Crne Gore. Ne objavljujemo oglase za posao i ne posredujemo u pronalaženju poslodavca.

Poslodavcima preporučujemo da krenu od propisa koji je zamijenio nekadašnji zakon o zapošljavanju stranaca, a strancima kojima treba širi kontekst boravka od vodiča o pravnoj pomoći za strance. Oblasti u kojima radimo navedene su na stranici usluga, a upit se šalje preko kontakt stranice.

Najčešća pitanja

Da li se u Crnoj Gori i dalje izdaje posebna „radna dozvola"?

Ne. Izdaje se jedinstvena dozvola za privremeni boravak i rad, koja pokriva i boravak i rad (Zakon o strancima, član 66 stav 1). Alternativa je potvrda o prijavi rada iz člana 85, ali samo za taksativno nabrojane kratke poslove, do 90 dana u periodu od jedne godine.

Mogu li podnijeti zahtjev prije nego što nađem poslodavca?

Ne. Član 69 stav 1 tačka 1 traži pisanu ponudu poslodavca za zapošljavanje na određenom radnom mjestu. Dozvola za traženje posla u zakonu ne postoji. Izuzetak su preduzetnici i izvršni direktori u društvima u kojima su vlasnici više od 51% kapitala (član 69 stav 3).

Ko podnosi zahtjev — ja ili poslodavac?

Po pravilu stranac lično, Ministarstvu unutrašnjih poslova u mjestu boravka (član 79 stav 1). Izuzetno ga može podnijeti i poslodavac (stav 4), ali se stranac tada mora javiti radi biometrije u roku od deset dana, inače se smatra da je poslodavac odustao (stav 6).

Koliko traje postupak i koliko važi dozvola?

O zahtjevu se odlučuje u roku od 15 dana od predaje urednog zahtjeva (član 80 stav 3). Dozvola radi zapošljavanja izdaje se na rok do godinu dana i može se produžiti najduže do dvije godine (član 70 st. 1 i 2). U IT sektoru i u djelatnosti zdravstvene zaštite rok je do tri godine, uz produženje najduže do tri godine (čl. 70a i 70b).

Kolika je kvota za 2026. i šta ako je popunjena?

Ukupno 28.988 dozvola: 5.000 u rezervi, 21.668 za zapošljavanje i 2.320 za sezonsko zapošljavanje, po odluci Vlade sa 108. sjednice od 18. decembra 2025. Ako je zahtjev odbijen zbog popunjene kvote, ne podnosi se žalba Ministarstvu nego se pokreće upravni spor (član 80 stav 7).

Može li me u Crnu Goru dovesti agencija registrovana u inostranstvu?

Danas ne. Odredbe o ustupanju stranca preko agencije registrovane van Crne Gore (član 68 stav 3 tačka 3, čl. 75a i 75b) primjenjivaće se tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, prema članu 221b. Ponude zasnovane na tom putu ne odgovaraju važećem tekstu zakona.

Mogu li promijeniti poslodavca sa istom dozvolom?

Ne. Član 66 stav 2 vezuje dozvolu za konkretne poslove i konkretnog poslodavca, a član 83 stav 1 tačka 2 propisuje da dozvola prestaje da važi prestankom važenja ugovora o radu. Promjena poslodavca traži novi zahtjev.

Šta ako odem kući na duže vrijeme?

Dozvola prestaje da važi ako tokom privremenog boravka boravite van Crne Gore duže od 30 dana (član 83 stav 1 tačka 6). Izuzetno, uz opravdane razloge i prethodno obavještenje policiji, odsustvo do 90 dana ne gasi dozvolu (stav 2). Dnevni migranti iz susjedne države koji se najmanje jednom nedjeljno vraćaju kući izuzeti su od tog pravila (čl. 83 st. 3 u vezi sa čl. 78 st. 1 tač. 8).

Da li godine rada vode ka stalnom boravku?

Da. Član 86 traži pet godina neprekidnog zakonitog boravka po osnovu odobrenog privremenog boravka. Uslov znanja crnogorskog jezika iz člana 88 stav 1 tačka 5 ne primjenjuje se, prema članu 89 stav 5, na državljane država nastalih na prostoru bivše SFRJ, pa taj dokaz kandidati iz regiona ne prilažu.

Kolika je kazna ako radim bez dozvole?

Za stranca je predviđena novčana kazna od 200 do 1.200 eura (član 213 stav 1 tač. 8 i 9). Poslodavac odgovara znatno teže: pravno lice 1.000–10.000 eura, odgovorno lice 300–2.000, preduzetnik 300–6.000 eura, uz moguću zabranu vršenja djelatnosti do šest mjeseci (član 210). Množilac „po radniku" zakon ne poznaje.