Datum stanja: 10. septembra 2026. Status: Na snazi. Propis: Zakon o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti, „Službeni list Crne Gore" broj 132/2026 od 9. septembra 2026, registarski broj 2263. Lanac izmijenjenog zakona, onako kako ga sam član 1 nabraja: 36/13, 3/23, 28/23 i 33/26.
Povod je konkretan. Kad neko pretražuje porez na promet nepokretnosti crna gora, nalazi tabelu stopa i spisak oslobođenja iz člana 14 — a taj spisak je do prekjuče glasio „nasljednik prvog nasljednog reda, bračni drug i roditelj ostavioca". Zakon od tri člana, objavljen 9. septembra, dopisao je tom spisku životnog partnera lica istog pola. Ispod pišemo šta je tekst promijenio, zašto je promjena manja nego što izgleda i koje pitanje ostaje otvoreno.
Šta tekst kaže
Član 1 mijenja član 12 stav 2 Zakona o porezu na promet nepokretnosti. Taj stav definiše domaćinstvo, a definicija domaćinstva određuje mjeru oslobođenja za prvi stan: član 12 stav 1 tačka 4 oslobađa lice koje prvi put stiče stan ili stambenu zgradu, i to za površinu do 20 m² po članu domaćinstva. U novoj formulaciji pored supružnika sticaoca stoji životni partner lica istog pola, a ista zamjena se ponavlja za djecu, usvojenike, roditelje i usvojitelje partnera. Uslov je ostao isti — član domaćinstva mora imati istu adresu stanovanja kao sticalac.
Član 2 mijenja dvije tačke u članu 14 stav 1. Tačka 1 sada glasi: nasljednik prvog nasljednog reda, bračni drug, životni partner lica istog pola i roditelji ostavioca, odnosno poklonoprimac prvog nasljednog reda i bračni drug odnosno životni partner poklonodavca. Tačka 4 pored razvoda braka uvodi i prestanak partnerstva: bivši bračni drugovi odnosno bivši životni partneri ne plaćaju porez kad dijele zajedničku imovinu zbog razvoda odnosno raskida životnog partnerstva.
Član 3 uređuje stupanje na snagu i ne koristi uobičajeno pravilo osmog dana. Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja. Objavljen je 9. septembra 2026, pa je na snazi od 10. septembra 2026 — od danas. Nema odložene primjene, nema prelazne odredbe, nema odredbe o prestanku važenja; zakon ima tri člana.
| Situacija | U poreskom zakonu do 9. septembra 2026 | Od 10. septembra 2026 |
|---|---|---|
| Nasljeđivanje od partnera | Nije bilo u čl. 14 st. 1 tač. 1 | Oslobođeno, čl. 14 st. 1 tač. 1 |
| Poklon od partnera | Nije bilo u čl. 14 st. 1 tač. 1 | Oslobođeno, čl. 14 st. 1 tač. 1 |
| Dioba zajedničke imovine po raskidu partnerstva | Tač. 4 pokrivala samo razvod braka | Oslobođeno, čl. 14 st. 1 tač. 4 |
| Brojanje članova domaćinstva za prvi stan | Čl. 12 st. 2 nije navodio partnera | Partner i njegovi bližnji se broje, čl. 12 st. 2 |
| Stope | 3% / 4.500 € + 5% / 22.000 € + 6% | Nepromijenjeno, čl. 11 nije dirán |
Oslobođenje je staro pet godina
Najvažnija činjenica jeste da danas nije nastalo ništa novo po sadržini. Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola („Službeni list Crne Gore" broj 067/20 od 7. jula 2020) u svom članu 67 već je davao oslobođenje od poreza na promet nepokretnosti, i to u tri slučaja: promet između partnera za vrijeme trajanja partnerstva, nasljeđivanje imovine partnera-ostavioca sa kojim je preživjeli živio u partnerstvu do momenta smrti, i imovina ustupljena poklonoprimcu u ostavinskom postupku. Član 66 istog zakona izjednačava partnera sa bračnim supružnikom u pravu nasljeđivanja. Po članu 76 zakon je stupio na snagu osmog dana od objavljivanja, a primjenjuje se godinu dana kasnije — od 15. jula 2021.
Šta onda donosi 132/2026? Dvije stvari. Prvo, seli oslobođenje u zakon koji poreski organ čita. Dok je stajalo u članu 67 jednog porodično-pravnog zakona, vezu je trebalo dokazivati na šalteru. Drugo, zatvara dvije stvarne praznine: član 67 nikada nije pokrivao diobu zajedničke imovine poslije raskida partnerstva, a o brojanju domaćinstva kod prvog stana nije govorio ništa. Nova tačka 4 člana 14 i novi član 12 stav 2 popunjavaju upravo ta dva mjesta.
Vrijedi zapaziti i ovo: član 67 nije prestao da važi, jer 132/2026 ne ukida ništa. Dva osnova sad stoje jedan uz drugi i nisu istovjetni — član 67 traži da su partneri živjeli u partnerstvu do momenta smrti, a nova tačka 1 člana 14 taj uslov ne postavlja.
Šta tekst ne kaže
Za čitaoca iz Srbije ili bilo koje druge države pitanje glasi: koje partnerstvo se priznaje. Poreski zakon ne definiše pojam životni partner lica istog pola i ne poziva se izričito na Zakon o životnom partnerstvu. Član 32 tog zakona povlači granicu registra: u registar partnerstava upisuju se partnerstva crnogorskih državljana zaključena u Crnoj Gori ili u drugoj državi, kao i partnerstva stranaca zaključena u Crnoj Gori. Partnerstvo dvoje stranaca zaključeno u inostranstvu ostaje izvan te granice. Kako poreski organ postupa u tom slučaju, iz pisanog izvora danas ne možemo pokazati.
Nije razjašnjena ni obaveza prijave za oslobođeno lice. Član 16 stav 1 traži da poreski obveznik podnese poresku prijavu u roku od 15 dana od nastanka poreske obaveze, a stav 4 vezuje plaćanje za podnošenje prijave. Da li oslobođeno lice ipak podnosi prijavu, u tekstu ne stoji; član 12 stav 3 kaže da poreski organ vodi evidenciju o ugovorima za koje je oslobođenje utvrđeno, ali ne uređuje postupak. Član 12 stav 2 ne traži ništa u pogledu državljanstva člana domaćinstva — samo istu adresu stanovanja.
Kako mi to čitamo
Ako je partnerstvo upisano u crnogorski registar, od 10. septembra predlažemo da se u prijavi pozovete na oba osnova: na odgovarajuću tačku člana 14 i na član 67 Zakona o životnom partnerstvu. Član 67 i dalje važi i mjestimično je širi, a nova tačka se lakše dokazuje jer stoji u samom poreskom zakonu.
Ako je partnerstvo zaključeno u inostranstvu, stvar ne ostavljajte za fazu prijave. Oslobođenje iz čl. 12 i 14 vezuje se za momenat sticanja, a upis u registar je radnja koja djeluje unaprijed. Pitati pisanim putem, prije ugovora o prenosu, kako će partnerstvo biti evidentirano u Crnoj Gori — i kojom se ispravom dokazuje ako upis nije moguć — jeftinije je od žalbe kasnije. Za imovinski režim između partnera član 63 traži ugovor o imovini partnera u pisanoj formi i ovjeren kod notara, a ako se odnosi na nepokretnosti upisuje se u katastar; član 59 zajedničku imovinu upisuje na ime oba partnera i tretira upis na jedno ime kao upis na oba, ako između partnera nema pisanog ugovora.
Šta se ne mijenja
Stope stoje. Član 11 propisuje 3% do 150.000,00 eura, potom 4.500,00 eura + 5% na iznos preko 150.000,01 eura, i 22.000,00 eura + 6% na iznos preko 500.000,01 eura; ovaj zakon član 11 ne dira. Ne mijenjaju se ni uslovi oslobođenja za prvi stan: član 12 stav 1 tačka 4 i dalje traži punoljetnog crnogorskog državljanina sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji prvi put stiče stan i koji u Crnoj Gori nema stan u svojini. Širenje u stavu 2 zato ne otvara to oslobođenje strancima — strani partner kao član domaćinstva povećava oslobođenu površinu, dok sticalac i dalje mora biti crnogorski državljanin. Kod nasljeđivanja i poklona, nasuprot tome, član 14 nema nikakav uslov državljanstva. Obveznik je i dalje sticalac po članu 7; obaveza nastaje danom zaključenja ugovora po članu 15; član 13 i dalje ostavlja izvan oporezivanja nepokretnost unijetu kao osnivački ulog te pripajanje, spajanje i podjelu društava.
Kako da provjerite
Tekst izmjena stoji na stranici Službenog lista: sluzbenilist.me/propisi/397969. Akt ima dvije strane — na prvoj su ukaz o proglašenju (broj 01-009/26-1561/2 od 8. septembra 2026) i članovi 1 i 2, na drugoj član 3 i broj EPA 1120 XXVIII, uz broj akta 16-2/26-5/4. Formulacija koju tražite jeste životni partner lica istog pola. Cio broj je na stranici izdanja 132/2026. Za član 67 Zakona o životnom partnerstvu tekst je na gov.me: wapi.gov.me/download/2d43bdbe-04bb-45a8-b5ef-d41a647e3796.
Isti smjer na strani državljanstva i notarske službe opisali smo u tekstu o 119/2026. Ako kupujete plac ili stan i želite poreski dio riješen prije potpisa, korisno je pročitati i vodič za investitore iz Srbije; dalje korake po ovoj temi objavljujemo u rubrici Pregled propisa.
