Datum stanja: 9. septembra 2026. Status: Na snazi. Propis: Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću („Sl. list CG" 131/2026, akt 2255); objavljen 7. septembra 2026, stupio na snagu 8. septembra 2026 (član 96). Istog dana prestao je da važi raniji zakon („Sl. list CG" br. 58/15, 47/19 i 54/24), član 95.
Kupci i vlasnici najčešće se sa ovom materijom sretnu preko jednog reda u listu nepokretnosti. Novi zakon izričito nalaže da se zabrana upiše u katastar, pa ta zabilježba prestaje da bude stvar krivičnog spisa i postaje dio uobičajene provjere prije potpisa. U nastavku stoji šta tekst kaže, a onda i gdje staje.
Šta tekst kaže
Član 22 nabraja osam privremenih mjera obezbjeđenja. Prve dvije se tiču nepokretnosti: zabrana korišćenja i zabrana raspolaganja, obje uz zabilježbu zabrane u katastru nepokretnosti. Tačka 5 zabranjuje otuđenje i opterećenje akcija ili udjela uz upis u javne evidencije, tačka 7 uvodi privremenu upravu u privrednom društvu, a tačka 8 obuhvata pokretne stvari uključujući kripto imovinu i drugu digitalnu imovinu, opet uz zabilježbu u odgovarajućem registru. Mjeru po pravilu određuje sudija za istragu rješenjem, na predlog državnog tužioca. U hitnim slučajevima tužilac je može odrediti naredbom, ali ako u roku od osam dana ne podnese obrazloženi predlog, mjera se ukida po sili zakona (član 24).
| Šta se može zamrznuti | Osnov | Kako se evidentira |
|---|---|---|
| Korišćenje nepokretnosti | čl. 22 st. 1 tač. 1 | Zabilježba u katastru |
| Raspolaganje nepokretnosti | čl. 22 st. 1 tač. 2 | Zabilježba u katastru |
| Akcije i udjeli | čl. 22 st. 1 tač. 5 | Upis u javne evidencije |
| Kripto i druga digitalna imovina | čl. 22 st. 1 tač. 8 | Zabilježba u registru |
| Druga imovina odgovarajuće vrijednosti | čl. 22 st. 2 | Zavisno od mjere |
Dvije brojke drže konstrukciju. Za oduzimanje bez pravosnažne osuđujuće presude član 2 stav 2 traži tri uslova zajedno: djelo učinjeno u sastavu kriminalnog udruženja, potvrđenu optužnicu i vrijednost koristi od najmanje 50.000 eura. Ista brojka se ponavlja u članu 13 stav 2 kao prag za pokretanje finansijske istrage. Mjerilo koje sud primjenjuje jeste očigledna nesrazmjera između vrijednosti imovine, nakon umanjenja za plaćene poreze i druge dažbine, i zakonitih prihoda imaoca.
Treća lica imaju posebna pravila. Član 2 stav 3 proširuje oduzimanje na pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika, članove porodice i treća lica, ako se utvrdi da su znali, mogli da znaju ili su bili dužni da znaju da je cilj prenosa izbjegavanje oduzimanja. Stav 4 imenuje dvije okolnosti koje sud prvo cijeni: prenos bez naknade ili uz naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti, i prenos poslije kojeg je učinilac zadržao stvarnu kontrolu. Član 7 tačka 11 zatim definiše savjesno treće lice kao lice koje u vrijeme sticanja prava nije znalo, nije moglo da zna niti je bilo dužno da zna.
Težinu toj definiciji daje član 52. Prvi stav je jedna rečenica: oduzimanje ne utiče na prava koja na toj imovini ima savjesno treće lice. Stav 4 uz to veže uslov. Savjesno treće lice koje je upoznato sa pokretanjem postupka, a ne stupi u njega do pravosnažnosti odluke, gubi pravo da traži namirenje iz oduzete imovinske koristi. Kanal obavještavanja stoji u članu 28: rješenje o privremenoj mjeri objavljuje se u „Službenom listu Crne Gore" i ističe na oglasnoj tabli suda, uz poziv savjesnim trećim licima da stupe u postupak.
Rokovi su ispisani. Mjera traje najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju. Ako je određena u izviđaju, ukida se po službenoj dužnosti ako istraga ne počne u roku od šest mjeseci; ako je određena u istrazi, ukida se ako optužnica ne stupi na pravnu snagu u roku od dvije godine, a poslije te dvije godine protiv istog lica i u odnosu na istu imovinu novi predlog se ne može podnijeti (član 33). Žalba se izjavljuje u roku od osam dana i ne odlaže izvršenje (član 29). Ako zahtjev bude odbijen ili presuda bude oslobađajuća, imovina se vraća u roku od petnaest dana, tužba za naknadu štete podnosi se u roku od šest mjeseci od dostavljanja pravosnažne odluke, a za naknadu štete odgovorna je Crna Gora (član 76). Uz povraćaj se predaju i plodovi, a ako je stvar prodata, kupoprodajna cijena uvećana za prosječnu kamatu na depozite po viđenju u Crnoj Gori (član 77).
Šta tekst ne kaže
Zakon nalaže zabilježbu u katastru, ali ne kaže u kojem dijelu lista nepokretnosti se ona vidi niti kojom formulacijom. Za onoga ko čita list to je praktično pitanje i na njega iz ovog teksta ne možemo odgovoriti. Druga praznina tiče se prodaje. Član 73 dozvoljava prodaju zamrznute nepokretnosti uz saglasnost suda u dvije situacije: kada troškovi čuvanja i održavanja značajno prevazilaze vrijednost te imovine i kada imovini prijeti opasnost od propadanja. Način prodaje propisuje Vlada, a član 94 daje šezdeset dana za podzakonske akte, što od 8. septembra 2026. pada na 7. novembar 2026. Takav akt do danas nismo našli objavljen.
Naše čitanje
Na strani kupca mijenjaju se dvije navike. List nepokretnosti uzimajte blizu dana potpisa, a ne primjerak pribavljen u vrijeme predugovora, jer zabilježba nastaje sa rješenjem i datum je bitan. I ostavite trag o tome kako je nastala cijena: član 2 stav 4 naknadu koja očigledno ne odgovara stvarnoj vrijednosti tretira kao indiciju znanja, pa se povoljna kupovina kasnije može čitati protiv vas. Procjena vrijednosti i plaćanje preko banke su dva dokumenta koja na to pitanje odgovaraju.
Ako imate pravo na imovini, a niste kupac, računa se rok iz člana 52 stav 4. Ćutanje poslije obavještenja košta prava na namirenje, a stav 5 vraća to pravo samo onome ko dokaže da nestupanje nije prouzrokovano njegovom krivicom. Povjerioci uz to treba da pročitaju član 54: poslije određivanja mjere ne može se pokrenuti izvršenje, prinudna naplata poreskog potraživanja ni dobrovoljna likvidacija u odnosu na tu imovinu, započeti postupci se prekidaju, a rok zastarjelosti se za to vrijeme prekida.
Šta se ne mijenja
Zakon ne uvodi pravilo usmjereno na strance; mjerilo je porijeklo imovine, a ne državljanstvo. Pravila o sticanju nepokretnosti, osnivanju društva i boravku ovaj tekst ne dira i ne uvodi porez ni dažbinu. Savjesni kupac zadržava zaštitu iz člana 52 stav 1. Postupci započeti po ranijem zakonu nastavljaju se po njemu, a ako prvostepena odluka bude ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje, u daljem postupku primjenjuje se ovaj zakon (čl. 92 i 93).
Kako da provjerite
Zvanični tekst stoji na stranici Službenog lista: sluzbenilist.me/propisi/397923. Članovi koje vrijedi otvoriti su 22 za spisak mjera, 33 za trajanje, 52 za savjesno treće lice i 96 za stupanje na snagu. Sadržaj broja 131/2026 je na istom sajtu; u zapisu stoji 08.09.2026. kao datum stupanja na snagu i 2255 kao registarski broj. Fusnota sa zvjezdicom na kraju zakona kaže da su odredbe prenesene iz Direktive 2014/42/EU.
U registrima je dokument koji čitate list nepokretnosti. Ako kupujete plac ili objekat, koje isprave treba osvježiti prije potpisa pisali smo u vodiču za kupovinu placa i gradnju vile, a redoslijed dozvola u tekstu o investiranju u gradnju. Nastavak ove teme, kada Vlada donese akt o načinu prodaje, objavićemo u rubrici Pregled propisa.